Povodi

Počelo je još 1898!

Uz otkriće i projekciju najstarijih filmova snimljenih na tlu Hrvatske

Poznato je da su braća Lumiére 28. prosinca 1895. prikazala svoj prvi program filmova, na projekciji održanoj u Indijskom salonu Grand Caféa na Boulevard des Capucines u Parizu, pa se taj datum smatra početkom filma, kao umjetničkog i tehničkog stvaralaštva. Prvi su filmovi bili jednostavni zapisi o svakodnevnim događanjima, a najčešće o nekom kretanju, poput ulaska vlaka u postaju ili izlaska radnika iz tvornice, jer je upravo prikaz kretanja ponajviše očaravao i prve snimatelje i gledatelje. Već iduće godine filmski su snimatelji krenuli bilježiti svojim jednostavnim kamerama i druga kretanja po bijelomu svijetu.

Dosad najstarijom snimkom načinjenom na području Hrvatske smatrao se sve donedavno filmski zapis Šibenska luka. Mislilo se kako je autor snimke Stanislaw Noworyta, a tek je nedavno ustanovljeno da je ipak riječ o zapisu koji je 1904. godine snimio Frank Mottershaw iz Sheffielda, u biti tek kao dio opsežnijeg i duljeg rada naslovljena Krunisanje kralja Petra I. Karađorđevića i putovanje kroz Srbiju, Novi Pazar, Crnu Goru i Dalmaciju.

Moguće je samo zamisliti iznenađenje i uzbuđenje akademskoga filmskog snimatelja i profesora Akademije dramske umjetnosti Enesa Midžića, koji je, pretražujući internetske stranice, u katalogu retrospektive Francuske kinoteke iz 2000, održane u Parizu, nabasao na povjesničarima filma, teoretičarima i drugim znalcima i ljubiteljima filmske umjetnosti nepoznat podatak o filmu Pozdrav s jarbola. Između četiristo navedenih naslova pronašao je i Salut dans les vergues de Alexandre Promio, Sibenik, 28. ou 29. avril 1898. Podatak je bio vrlo zanimljiv i intrigantan pa se profesor Midžić bacio na dalja istraživanja, najprije po arhivu Francuske kinoteke, a kad se ta potraga pokazala neuspješnom, i po arhivu Sociéte Lumiére.

Strpljivim je pretragama ustanovio kako je Alexandre Promio 1898. putovao po Europi snimajući filmske zapise za potrebe Društva Lumiére. Promio je rođen u važnoj francuskoj, doduše riječnoj luci Lyon, pa mu je to možda stvorilo i sklonost snimanju vode, mora i mornara, luka i brodova. Na svojim je putovanjima stigao i u Hrvatsku, odnosno u Austro-Ugarsku, u kojoj se te godine obilježavalo pet desetljeća vladavine cara i kralja Franje Josipa I. Prema dostupnim podacima, Promio je 28. i/ili 29. travnja 1898. boravio u Puli i Šibeniku i snimio sedam kratkih, jednominutnih, filmskih zapisa o vojnim manevrima i mornaričkim vježbama na jedrenjacima austro-ugarske carske i kraljevske mornarice. Svi su filmovi dakako crno-bijeli i snimljeni su u jednom kadru.

Zanimljivo je da se opet Šibenik javlja kao lokacija prvih filmskih kadrova snimljenih na području Hrvatske. Zapis iz 1904. i ovi tek pronađeni, nastali punih šest godina prije njega, snimljeni su upravo u šibenskoj luci, a dijelom i u Puli, što svjedoči o privlačnosti i prepoznatljivosti Šibenika i njegove okolice prvim filmskim snimateljima koji su nas pohodili.

Profesor Midžić pronašao je u arhivu Association Fréres Lumiére filmove Dolazak i sidrenje broda (Arrivée d’un bateau et mise l’ancre, kat. broj 836), Pozdrav s jarbola (Salut dans les vergues, kat. broj 837), Priprema za boj (Branle-bas de combat, kat. broj 838), Iskrcavanje i puščana paljba (Débarquement et le feu de mousqeterie, kat. broj 839), Regata (prolazak) (Régates /aller/, kat. broj 840), Regata (povratak) (Régates /retour/, kat. broj 841) i Trka mornara (Course de matelots, kat. broj 842). Filmovi su prvi put prikazani 7. svibnja 1898. u bečkom Prateru, u okviru izložbe o pedesetogodišnjici vladavine Franje Josipa, a tijekom lipnja, srpnja i rujna iste godine Promio ih je prikazao i u rodnomu Lyonu.

Moguće je da postoji još poneki filmski zapis sačinjen istih dana i na istim lokacijama ali za sada ju navedenih sedam naslova zasluženo na samu početku popisa filmova snimljenih na tlu Hrvatske potkraj devetnaestog stoljeća, samo dvije i pol godine nakon prvih filmskih snimaka i projekcija u Parizu.

Akademija dramske umjetnosti i Hrvatski filmski savez prikazali su svih sedam netom pronađenih filmova na projekciji održanoj 22. studenoga 2006, koja je, zbog zaštite autorskih prava, bila organizirana u obliku sveučilišnoga predavanja otvorenog za javnost. O važnosti projekcije filmova koji su granicu prvih snimateljskih radova na području Hrvatske pomaknuli za šest godina unatrag, iz dvadesetog u devetnaesto stoljeće, svjedočila je prepuna Velika dvorana ADU i dvije projekcije istih filmova, održane jedna za drugom.

Pitanje je hoće li i kada opet biti moguće vidjeti te filmove, koji su istodobno vrijedan povijesni dokument i još vredniji artefakt filmske povijesti na tlu Hrvatske. Svakako bi bilo vrijedno da ih Republika Hrvatska, putem Ministarstva kulture, Hrvatske kinoteke ili neke druge ustanove otkupi kako bi se mogli uvrstiti u hrvatski kinotečni fond i prikazivati svima koje to može zanimati, od studenata do filmskih znalaca i zaljubljenika. U suprotnom će i dalje, idućih stotinu godina, biti sakriveni u arhivima Association Fr#res Lumiére. Mogu li i smiju li čekati da se opet pojavi netko sličan profesoru Midžiću i izvuče ih na svjetlo dana?

Pozdrav s jarbola i njegovih šest vršnjaka, snimljenih 28. i/ili 29. travnja 1898. u Šibeniku i Puli svakako zaslužuju poziciju koja im s pravom pripada i publiku koja će u njima moći uživati i ubuduće, na novim projekcijama, koje bi valjalo redovito organizirati. Profesor Enes Midžić ih je otkrio, sad je red na drugima, koji to mogu, da učine nužne korake kako bi to filmsko blago postalo dostupno svima koje može i mora zanimati.

Duško Popović