Film u školi

Medijska kultura u školi: vrijeme zapromjene

Uz tiskanje priručnika za nastavu hrvatskoga jezika u V. i VI. razredu osnovne škole (autorice Mirjana Jukić i Slavica Kovač)

Slavica Kovač diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zadru, postavši profesoricom hrvatskoga jezika i književnosti, radila je u Prezidu, a od 1980. je u Zadru, u Osnovnoj školi Stanovi, kao učiteljica hrvatskoga jezika. Mentorica je učiteljima pripravnicima, potaknula je obilježavanje Dana hrvatskoga jezika i Zadarskih dana medijske kulture, organizirala i provodila školske susrete Lidrano, vodila novinarske, literarne i filmske skupine, objavila veći broj priloga u stručnim časopisima, a kao voditeljica Županijskoga stručnoga vijeća učitelja hrvatskoga jezika za osnovne škole organizirala je i mnogobrojne seminare i radionice za učitelje. Pokrenula je i uređivala školski list Koraci. Osnovala je i prvu filmsku skupinu u zadarskoj županiji. Dobitnica je godišnje nagrade Ivan Filipovićza 2003, a zbog sveobuhvatna odgojno-obrazovnoga rada promaknuta je u zvanje učitelja savjetnika.

Mirjana Jukić diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a već sedamnaest godina radi u Osnovnoj školi Rudeš u Zagrebu, u neposrednoj i dopunskoj te izbornoj nastavi, vodi recitatorsku i dramsku skupinu, filmsku i radijsku radionicu, sudjeluje s učenicima na općinskim, gradskim, županijskim i državnim natjecanjima i smotrama Lidrano, a deset godina priprema i vodi Lidrano za zagrebačku općinu Trešnjevka, sa šesnaest škola. Radi i s učenicima s poteškoćama u razvoju. Od 1993. mentorica je studentima Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu te je vanjska suradnica na Učiteljskom fakultetu i voditeljica vježbi za predmet Metodika hrvatskoga jezika II. Od 2001. učiteljica je mentorica, a ove je godine predložena za napredovanje u zvanje učitelja savjetnika.

Godine 2002. postala je članicom Povjerenstva za borbu protiv raznih oblika ovisnosti. Od 2003. vodi filmsku skupinu u školi, a učenički su radovi nastali pod njezinim vodstvom nagrađivani na revijama u Sesvetama, Zadru, Kutini i Čakovcu, prikazivani na nekoliko televizijskih programa te na dječjim smotrama u Estoniji i Finskoj.

Slavica i Mirjana istodobno su višegodišnje polaznice Škole medijske kulture u organizaciji Hrvatskoga filmskoga saveza. Pohađale su različite radionice i naučile mnogo toga što su zatim prenijele učenicima.

Ove su godine Slavica Kovač i Mirjana Jukić krenule u novo istraživanje i stekle nova iskustva. Napisale su Priručnik za učitelje hrvatskoga jezika u V., odnosno u VI. razredu osnovne škole. Priručnici su nastali kao pokušaj olakšavanja rada učitelja pri uporabi hrvatskih čitanki za V. i VI. razred osnovne škole autora Olge Jambrec i Ante Bežena. Prilagođeni su HNOS-u, nude teme, prijedloge godišnjeg plana i programa te izvedbene planove i programe za nastavu hrvatskoga jezika u petom, odnosno šestom razredu, popise naslova obvezne i izborne lektire, prijedloge trideset i pet priprava s mogućim modelima izvedbe nastavnoga sata književnosti te sedam priprava za nastavu medijske kulture. Za svaku su nastavnu jedinicu predloženi tipovi nastavnoga sata, metodički sustavi, nastavne metode, oblici, sredstva i pomagala.

U Priručniku za učitelje hrvatskoga jezika u V. razredu osnovne škole predloženo je petnaest sati nastave medijske kulture, a među njima su nastavne jedinice mediji, filmski rodovi, stvaranje animiranog filma (s primjerom 1001 crteža Dušana Vukotića), pa filmovi Gliša, Raka i Njaka Mate Bogdanovića i Znatiželja Borivoja Dovnikovića, televizijske emisije, kazalište, tisak, strip te gledanje i raščlamba vlastitih filmskih uradaka ili uradaka s dječje revije.

Preporuča se gledanje i razgovor o filmovima školske filmske družine, ukoliko postoji u školi, odnosno gledanje i razgovor o filmovima s dječjih revija, uz prepoznavanje filmskih rodova i žanrova.

Petnaest je sati nastave medijske kulture predviđeno i u Priručniku za učitelje hrvatskoga jezika u VI. razredu osnovne škole, a među temama su što je film: filmska izražajna sredstva-kadar, filmski plan, rakurs, kut snimanja, pa kazalište, prikazivanje filma Ratovi zvijezda Georgea Lucasa, tisak-dječji časopisi, prikazivanje filma Povratak Petra Krelje, filmovi o Kristu, strip i ponovno gledanje i raščlamba vlastitih filmskih uradaka ili uradaka s revije dječjeg stvaralaštva. Tu je i napomena autorica: »Ako u školi postoji filmska ili video družina, učenici će pogledati njihove uratke u protekloj školskoj godini. Ako škola nema takvu družinu, mogu se pogledati dječji filmovi s revija. Učenici će gledajući filmove prepoznavati što su naučili o filmu u V. i VI. razredu.«

Praksa prikazivanja učeničkih filmova u školama u kojima su nastali, a rjeđe i u drugim školama, već postoji. Obično ovisi o dobroj volji učitelja i profesora te o poznavanju filmske i videoprodukcije u osnovnim školama. Nažalost, često o radu u školskim filmskim skupinama pa i o samu njihovu postojanju ne znaju ni svi kolege voditelja takvih skupina. O radu u drugim školama zna se još manje. Međusobno upoznavanje na Školi medijske kulture te sudjelovanje na revijama dječjeg filmskog i videostvaralaštva tako postaje gotovo jedinom mogućnošću potpunijeg uvida u rezultate školskih filmskih skupina. A zatim i u mogućnosti primjene njihovih radova u nastavi.

Pristupom koncipiranju nastave medijske kulture u osnovnoj školi i prijedlogom da se, zadržavši klasične filmske naslove istaknutih i profesionalnih autora u nastavnom planu i programu, uz njih počnu sustavno koristiti i najbolji radovi samih učenika, Slavica Kovač i Mirjana Jukić objedinjuju dugogodišnja promišljanja i spoznaje iz svoga pedagoškog i metodičkog znanja i iskustva te bogatstvo ideja i smjernica usvojenih u Školi medijske kulture, s osnovnom svrhom ohrabrivanja kolega, koji će prihvatiti njihove priručnike i koristiti se njima u svakodnevnu radu, da budu otvoreni novim i svježim djelima samih učenika. Ti su radovi po temama, ali i po filmskom izričaju i pristupu, bliži njihovim vršnjacima, prepoznatljivi, redovito lišeni dociranja i suhoparnih poruka koje se znaju naći u radovima odraslih autora. Kombinacija jednih i drugih tako se čini idealnom u nastavi medijske kulture, pa valja vjerovati kako će poruke dviju autorica Priručnika, koje su istodobno i voditeljice školskih filmskih skupina, s golemim praktičnim iskustvom, biti shvaćene i prihvaćene onako kako su i zamišljene: kao suvremeni, učenicima i učiteljima primjereni i prihvatljivi oblik pobližeg upoznavanja s djelima samih učenika i kao najbolji način širenja medijske, a ponajviše filmske kulture, među mladim naraštajima.

Duško Popović