Ja sam Đuro
Na 13. međunarodnom festivalu filmova za djecu i dječjeg stvaralaštva, koji se održava od 24. do 31. siječnja u glavnom gradu Bangladeša Dhaki, u službenom programu (za koji je prijavljeno 1200 radova, a odabrano trinaest među kojima i dva iz Hrvatske) prikazani su kratki igrani film Ja sam Đuro odnosno animirani Život leptira, nastali u produkciji Bacača Sjenki/Frooom, filmske škole za djecu i mlade.
Bengal je do burne diobe indijskog potkontinenta 1947. godine bio cjelovita pokrajina, a onda je podijeljen na istočni Bengal, koji je pripao Pakistanu, i zapadni koji je ostao u sastavu Indije. Još od 1954. djelovala je i Awami-liga kao pokret za autonomiju, koja je 1970. godine na izborima dobila prevlast u pokrajinskom i saveznom parlamentu, pa je uskoro izbio građanski rat koji se pretvorio u međunarodni sukob Indije i Pakistana i 1972. je osnovana država Bangladeš koju je Pakistan priznao dvije godine poslije.
Ova izrazito nizinska zemlja leži u deltama Gangesa i Brahmaputre, ima toplu monsunsku klimu, među najsiromašnijima je u svijetu, a u njoj danas živi oko 150 milijuna stanovnika. Od toga ih je u Dhaki, na obalama rijeke Buriganga, svjetskoj prijestolnici rikši (ima ih gotovo pola milijuna) čak dvanaest milijuna (neki kažu i više od petnaest), ili tri odnosno četiri puta stanovnika koliko ih ima cijela Hrvatska.
Đuro se po svemu razlikuje od vršnjaka, od odijevanja i ponašanja u školi i na ulici do jela, što je naravno itekako zamijećeno, a često i osuđeno od okoline. Ali, na kraju ipak, pa makar i simbolično, pobjeđuje! Ostvarili su ga mladi autori Lovro Hostić, Aleksandra Žagar, Jan Novak Vukašinović, Ivona Štefica Mihanović, Marta Špoler Čanić, Ria Blažević, Luka Domljan, Elena Žužul, Ema Reberski, Ena Koco, Paulo Bego Rebrina i Grgur Šikić, pod mentorstvom dramaturginje i scenaristice Anje Pletikosa i redateljice Dalije Dozet. Kratki dječji aktivistički igrani film o tome kako biti različit i kako se nositi s time odnosno što točno znači biti različit ili kako se i pod koju cijenu i s kojim mogućim posljedicama boriti protiv jednoumlja već je prošle godine prikazan na Enimation festivalu u Mariboru (Slovenija), FICAIJ festivalu u Meridi (Venezuela) te na Filmskoj reviji mladeži i Four River Film Festivalu u Karlovcu, i drugdje.
A kako izgleda život leptira u gradu i koja je njihova uloga u spašavanju svijeta te što zaista znači ekologija i zaštita okoliša (ali i prava na samobitnost i posebnost) govori animirani film Život leptira koji je isto prikazan i dobio brojne povoljne kritike na Enimation festivalu te čak odlične na Cartoon Club festivalu u Riminiju, a dobio je i posebno priznanje na Meet festivalu u Rimu (oba su u Italiji). Mladi su autori smislili, napisali, crtali, režirali i ozvučili film, a među njima su Vedran Antolić, Jan Beoković, Katarina Bohunički, Nora Dmitrović, Vito Glavaš, Marta Jurela, Leon Martinec, Elena Matleković, Lena Radošević, Luka Rađenović, Izabela Štrac i Maro Vuić. Radili su uz mentorstvo Magdalene Ptiček i Hane Matejašić
Filmove je na 13. međunarodnom festivalu predstavio osnivač Frooom! Filmske škole za djecu i mlade, koja djeluje od 2012. u više gradova u Hrvatskoj i godišnje prosječno proizvede više od sedamdeset kratkih igranih, dokumentarnih, animiranih i eksperimentalnih filmova, Boris Bakal koji je na festivalu održao i predavanje o integralnom medijskom, filmskom, računalnom i informatičkom opismenjavanju te majeutičkoj metodi interdisiplinarnog podučavanja polaznika.
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com
|
