Galetina retrospektiva
U četvrtak, 30. siječnja u 20 sati, u Klubu Pulske filmske tvornice bit će prikazano sedam filmova nedavno preminulog Ivana Ladislava Galete. O jednom od naših najznačajnijih multimedijalnih umjetnika, filmskih i likovnih pedagoga i autora te o njegovu radu govorit će Mladen Lučić, Muzej suvremene umjetnosti Istre.
Rođen 1947. godine u Vinkovcima, Galeta je 1967. završio Školu primijenjenih umjetnosti, 1969. diplomirao likovnu umjetnost na Pedagoškoj akademiji, a 1981. i na studiju iz pedagogijskih znanosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1977. do 1990. vodio je Multimedijalni centar (MM) Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu, koji u njegovo vrijeme postaje najznačajnijim prikazivačem domaćeg i inozemnog eksperimentalnog filma i videa. Bio je osnivač i urednik programa "artKINO" Filmoteke 16 (1991-1994), a na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu postaje 1993. godine stručni suradnik za medije. Od 1997. do neželjenog umirovljenja bio je redovni profesor, a ovdje je 2000. godine inicirao i uvođenje studija novih medija odnosno 2004. studija animiranog filma i novih medija. Od 1968. snima filmova, a od 1975. godine bliže mu videoradove. Izlagao je objekte-instalacije, fotografije-instalacije, prezentacije proširenog filma, video i televizijska djela, tekstove, zvučne instalacije, ambijentalne intervencije, ekološke projekte i akcije.
Kadar iz filma Endart
Na ovoj večeri prisjećanja bit će prikazani filmovi TV ping pong, prvi Galetin dvominutni video, sniman od 1975. do 1978., u kojem se bavi eksperimentalnim istraživanjem percepcije, kreirajući posve drugačije odnose između likova i objekata, Dva vremena u jednom prostoru (1976-1978), u trajanju od dvanaest minuta, gdje se manipulacijom filmske trake ponovo istražuje prostorno-vremenski aspekt naracije i kontinuirano rastvara vidljivost sadašnjeg trenutka vidljivošću prošlog, a konceptualizira se vrijeme, kao ključni aspekt medija, PiRaMidas 1972-1984 (1984), ponovo u trajanju od dvanaest minuta, koji se bavi postavom filmske kamere, odnosno primjerom obrnute slike ili jednostavno relativnošću perspektive, kao osnove svakog umjetničkog rada, desetominutna Sfaira 1985-1895 (1971/1984), naravno posvećena slavnom Kubrickovom filmu 2001: Odiseja u svemiru, ali uz pomak s antracitnog kvadra ili paralelopipeda na Kožarićevu zlatnu kuglu i uz naknadnu intervenciju na snimljenom filmu gdje se istodobno čuva ili restaurira stari film i stvara novi, što će postati jednom od značajki Galetinog cjelokupnog autorskog postupka, još kraći, tek devet minuta dug Water Pulu 1869-1896, (1973-1987), u kojem Galeta autorski transformira snimku vaterpolske utakmice između Koreje i Francuske, fokusirajući se na loptu kao središte filmske slike, ali i univerzuma, oko koje se sve kreće, kao da je Sunce, a slikovni sadržaj neprestano proizlazi iz trostruke osvijetljenosti jer je materijal kopija samoga sebe, s pomakom u fazi od nekoliko sekundi, Wal(l)zen (1989), šestominutno traganje za gravitacijskim središtem u kojem pijanist Fred Došek svira Chopinov Klavirski valcer op. 64, br. 2, snimljen 1977. godine za Galetin film Naprijed-natrag: klavir, i Endart No 1, (2000), šest vrtnih prizora snimljenih uglavnom bez gledanja kroz kameru, u trajanju od pola sata, a svaki je naslovljen jednim slovom iz rečenice Introibo ad altare Dei, početne u slavlju mise.
Duško Popović
|
