Dan kada je ubijen Kennedy
Rođen 29. svibnja 1917., a poginuo u nikada zaista razjašnjenom atentatu 22. studenoga 1963., prije točno pola stoljeća, John Fitzgerald Kennedy bio je 35. i najkarizmatičniji američki predsjednik, kojega među ostalim pamtimo i kao izrazito filmičnu osobu. O njegovom su liku i djelu snimljeni brojni filmovi i televizijske serije, napisane stotine knjiga, a slučajno, amaterskom kamerom zabilježeni zadnji momenti njegova života, dok se kolona automobila još kreće ulicama Dallasa, nesvjesna što se upravo dogodilo, a Jacqueline užasnuta pokušava iskočiti iz auta, u svom ružičastom kostimu i pošpricana kapima krvi iz prostrijeljene glave svoga muža, među najčešće su prikazivanim filmskim scenama u povijesti. Uostalom, sve je o JFK-u bilo poput filma, od sage o klanu Kennedyjevih, njegovom nastanku i moći obitelji, preko brojnih sprega s mafijom i sa filmom, bajkovitoga braka s gospodičnom Bouvier i najpoželjnije ljubavnice na svijetu Marylin Monroe, do toga tragičnog dana kada se zapucalo u Teksasu.
Zabilježen na toj i na mnogim drugim filmskim i televizijskim snimkama, ostao je u kolektivnoj memoriji kao zgodan, mlad i privlačan muškarac kojega su žene voljele, a muškarci uvažavali i poput mnogih drugih koji su umrli na vrijeme, nije dočekao starost i sve što s njome dolazi. Politički su analitičari tvrdili da je pobjedu na predsjedničkim izborima dobio upravo zato što je znao koristiti medije i jer ga je kamera voljela.
I baš na pedesetu obljetnicu njegove smrti započela je u Puli 45. revija hrvatskog filmskog stvaralaštva, koja objedinjuje igrani i dokumentarni film, animaciju i eksperiment, amaterizam u nastanku radova i, često, profesionalnost u rezultatu. Pula je goste iz cijele Hrvatske dočekala srdačno i prijateljski, tek s nešto vjetra i bez padalina, ali taman kada smo se jedni drugima time pohvalili stalo je kišiti, što je pouka da neke stvari ne valja izricati naglas.
Ovdje su bili domaćinom i 43. revije, održane 2011. godine, a na svečanom je otvaranju naglašeno kako su baš svi, od Pulske filmske tvornice, koja je sa Hrvatskim filmskim savezom priređivač Revije, preko Grada Pule i Istarske županije, koje su skupa s Hrvatskim audiovizualnim centrom, Hrvatskom zajednicom tehničke kulture i Turističkom zajednicom Grada Pule njezini pokrovitelji do Pula Film Festivala kao partnera u organizaciji, zainteresirani da se ova lijepa praksa nastavi i ubuduće. Pula je tako već istaknula kandidaturu za organizaciju još poneke Revije, uskoro.
Prvoga su dana uz tri domjenka, u kinu Valli održane i dvije projekcije odabranih filmova, a na prvoj su gledatelji mogli vidjeti devet naslova, četiri eksperimentalna, tri igrana te po jedan animirani film i jedan video spot te na drugoj među šest prikazanih dva igrana filma, po jedan eksperimentalni, dokumentarni i animirani i ponovo jedan video spot.
Novost je ovogodišnje Revije i razgovor s autorima nakon održanih projekcija, u kojem su sudjelovali svi članovi žirija i svi prisutni autori, pa se, na razne se načine penjući na pozornicu, što je bilo zanimljivo gledati, kako bi onako neformalno zasjeli na pod i onda klatili nogama, našlo okupljeno pet članova žirija i devet autora. U utrci s vremenom, jer je u devet navečer morala početi redovita projekcija u kinu Valli, razgovor je bio ugodan i sadržajan, a nastavljen je u Klubu Pulske filmske tvornice, na završnom domjenku toga dana, samo se tamo nešto slabije čulo zbog malo glasnije glazbene podloge.
Ali, bilo je lijepo, kažu preživjeli!
Duško Popović
|
