HRVATSKI AVANGARDNI FILM NA VELIKOJ SJEVERNOAMERIČKOJ TURNEJI
Četiri hrvatska autora i osam filmova iz fundusa Hrvatskog filmskog saveza i Instituta Tomislav Gotovac predstavljat će hrvatski avangardni film 1960-ih godina u programu koji Anthology Film Archives u New Yorku, od 6. do 8. ožujka ove godine, posvećuje „Jugoslavenskom avangardnom filmu od 1950-ih do 1980-ih godina“. Projekcijama u globalno najvažnijoj instituciji za čuvanje, proučavanje i prikazivanje nezavisnog, eksperimentalnog i avangardnog filma, koju su 1970. utemeljili legendarni američki avangardisti Jonas Mekas, Jerome Hill, P. Adams Sitney, Peter Kubelka i Stan Brakhage, ujedno započinje dosad najveća sjevernoamerička turneja hrvatske filmske avangarde. Poslije New Yorka, cijeli program ugošćuju Pacific Film Archive u Berkleyu (11. do 29. ožujka) te Cinémathèque Québécoise u Montrealu (u travnju), a dogovara se i program za Seattle potkraj svibnja.
Sretanje
Uz filmove slovenskih autora Karpa Godine i Davorina Marca te dva izbora srpske alternative od 1950-ih do 1960-ih godina, među kojima su djela D. Makavevjeva, Ž. Pavlovića, K. Rakonjca, S. Šijana i drugih autora, njujorška publika moći će (7. ožujka) vidjeti izbor amaterskih i/ili profesionalnih filmova Vladimira Peteka (Sretanje, 1963), Tomislava Gotovca (Prije podne jednog fauna, 1963; Pravac [Stevens-Duke] i Kružnica [Jutkevič-Count], 1964), Ivana Martinca (I'm Mad; Focus, 1967) i Lordana Zafranovića (Ljudi [u prolazu] II i Poslije podne [puška]. Riječ je o autorima koji su, pored Mihovila Pansinija, Ante Verzottija i nekoliko drugih imena najistaknutiji predstavnici vrlo žive hrvatske eksperimentalne scene 1960-ih godina. Svi su bili članovi nekog od amaterskih kinoklubova kao i istaknuti sudionici GEFF-a u Zagrebu, jedinstvenog festivala eksperimentalnog filma koji je tijekom šezdesetih godina bio središte okupljanja „filmskih istraživača“ i nezavisnih filmaša iz cijele Jugoslavije. Katkada su i međusobno surađivali (Petek i Gotovac zajedno su režirali neke od svojih ranijih radova, Gotovac se pojavljivao u Martinčevim i Zafranovićevim filmovima, a potonji je bio omiljeni Martinčev glumac), no njihov se pristup filmskom eksperimentu bitno razlikovao. Tako su rani Petekovi filmovi prototip takozvanog anti-filma, vrlo utjecajnog koncepta koji su ranih 1960-ih lansirali članovi Kinokluba Zagreb, a postao je i tematskim žarištem prvog GEFF-a održanog 1963. Gotovčevi pak filmovi realizirani u Kinoklub Zagreb i Akademskom kino klubu Beograd, anticipirali su pokret strukturalnog filma, dok su Martinčevi poetsko-meditativni radovi bili zaštitni znak takozvanog „splitskog filmskog kruga“, kojemu je pripadao i Lordan Zafranović skloniji fikcionalnim i proto-narativnim formama. Svi su na razne načine bili povezani s Hrvatskim filmskim savezom, koji u svojem arhivu čuva njihove amaterske i profesionalne filmove, te je uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra, izradio nove filmske kopije i suorganzirao njihovu američku prezentaciju.
Sretanje
Kurator programa u Anthology Film Archivesu i koordinator američkog predstavljanja jugoslavenske filmske avangarde filmski je kritičar i programer Jed Rapfogel. Hrvatski program izabrala je kustosica arhiva HFS-a, Diana Nenadić, a s hrvatske strane program podupire i Institut Tomislav Gotovac u Zagrebu.
Prije podne jednog fauna
Focus
Pravac
I'm Mad
Kružnica
Poslije podne [puška]
|
