Hrvatska prije 70 godina
Filmski žurnali među najstarijim su formatima koji su se pojavili gotovo odmah, tek dvadesetak godina poslije samog nastanka filma. Prvi žurnali prikazani su već 1908. godine, naravno u Francuskoj, a posvuda su se održali dobar dio prošloga stoljeća, ponegdje i danas. Prošli su sve razvojne faze filma, od crno-bijelih i nijemih do zvučnog filma i u boji, od snimanja i montaže na filmskoj vrpci do digitalne obrade zvuka i slike. Uz tehnološke promjene pratili su (i prilagođavali se) promjene društvenih i ekonomskih sustava, sva društvena i povijesna zbivanja, bili naravno i suočeni s raznim oblicima cenzure koja je bila uvijek prisutna, a ima je itekako i danas. Sastavljeni od nekoliko kratkih dokumentarnih ili reportažnih zabilježbi raznih događanja bili su svojevrsna preteča televizijskih dnevnika, pa moglo bi se reći i današnjih nezaobilaznih društvenih mreža. Zbivanja su pratili, ovisno o vremenu i mjestu nastanka, najčešće mjesečno, kasnije i dvotjedno ili tjedno.
Na našim su se područjima filmski žurnali, kao i sve vezano za film, pojavili gotovo istovremeno kad i u svijetu, što ponekad zaprepasti površne poznavatelje koji nekako vole misliti da sve počinje od njih. Dva žurnala prikazana pod zajedničkim nazivom Hrvatska prije 70 godina, na najnovijoj u seriji projekcija Filmski četvrtak u HDA, održanoj 17. ožujka u dvorani Katalozi Hrvatskog državnog arhiva, bili su Pregled br.1 i 2., snimljeni u produkciji Jadran filma koncem 1946. godine. Prvi prikazuje održavanje konstituirajuće sjednice hrvatskog Sabora, uz podsjećanje na ratna zasjedanja ZAVNOH-a, odnosno povijesni razvoj hrvatskog državnog kontinuiteta, pa plodnu poljoprivrednu jesen, odlazak djece i radnika na more, obnovu zemlje i druge teme, a drugi je posvećen velikom govoru kojeg je Tito održao, pred 200.000 ljudi i po kiši koja je nesmiljeno padala, na stadionu na Sveticama, u Zagrebu, posjetu poljske državne delegacije i prvom nastupu Zlatka Balokovića, slavnog pijanista i violinista iz SAD, rođenog 1895. u Zagrebu, ali i vodeće ličnosti američkog odbora za pomoć Jugoslaviji, predsjednika Vijeća američkih Hrvata, koji je bio izuzetno aktivan za trajanja rata, a raznim oblicima pomoći i u prvim poslijeratnim godinama. Dok u prvom Pregledu nema špice, u drugom su snimatelji naznačeni prezimenima, pa tako gledamo radove Ribarića, Sarića, Blažine...
Iako su postojale Filmske novosti, kao filmski žurnal na razini cijele Jugoslavije, koji se u prvo vrijeme naizmjenično radio u Zagrebu i Beogradu, a prikazivale su se sve do 1989., svaka je republika imala i svoju varijantu pa je tako sve do početka pedesetih postojao Pregled i u Hrvatskom filmskom arhivu su sačuvani svi brojevi.
O filmskim žurnalima općenito, a posebno o Pregledima uvodno je govorio filmski arhivist Juraj Kukoč, a poslije četrdesetak minuta duge projekcije, o filmovima i o povijesnom razdoblju u kojima su nastali, voditelj Odjela za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Tvrtko Jakovina. Profesor se zaista osvrnuo i na filmove, analizirajući pojedine kadrove, mogućnosti korištenja snimaka za znanstvenu povijesnu analizu i dopunivši priču o njihovu nastanku nizom zanimljivih detalja. Činjenica da je ove filmske žurnale pogledao nekoliko puta omogućila je zaista vrijednu filmsko-povijesnu analizu i postavila nove, visoke standarde budućim komentatorima.
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com
|
