Borba za grad i ženski film
U zagrebačkom Kulturno informativnom centru u Preradovićevoj 5 u ponedjeljak je, u okviru programa Grad i film, održana hrvatska premijera dokumentarnog filma Građanka Jane-borba za grad autora Matta Tyrnauera, koji je prije toga prikazan na nekoliko prestižnih festivala, poput Toronta, New Yorka, Amsterdama i Hamburga.
Američko-kanadska aktivistkinja i teoretičarka urbanizma Jane Jacobs (1916., Scranton, USA – 2006., Toronto, Kanada), koja je davne 1960. napisala knjigu Smrt i život velikih američkih gradova, cijeli je život posvetila borbi za poticanje projektanata da posvete više pažnje ljudskom mjerilu i važnosti lokalne zajednice u promišljanjima grada. Na inovativan je način sagledavala gradove kao društvene cjeline i smatrala kako građani trebaju upravljati razvojem gradova i kvartova u kojima žive. Isticala je važnost i ljepotu bogatih i životnih gradskih pejzaža, baleta pločnika kako ih je nazivala nasuprot jednoličnosti i praznine poslovnih četvrti, otuđenosti širokih prometnica i beživotnosti stambenih kvartova bez adekvatnih javnih prostora. Ukazivala je na važnost pješačkih zona i općenito mjesta pogodnih za susrete s ljudima. Bila je u stalnom sukobu s liberalnim gradskim planerom Robertom Mosesom koji je buldožerom prekrajao nekoć vibrantne kvartove New Yorka.
U raspravi poslije projekcije sudjelovali su članovi projekta Mapiranje Trešnjevke Centra za kulturu Trešnjevka, koji je predstavnik Zagreba u globalnom projektu Jane's Walk i lokalni organizator šetnji posvećenih djelovanju Jane Jacobs. Ove godine u globalnom projektu Jane's Walk sudjelovala su 372 grada u 58 zemalja na šest kontinenata, a iz Hrvatske Zagreb, Split i Pula.
Već idućeg je dana održana i projekcija u sklopu programa Film XX: Ženski filmski narativi, a prikazani su dokumentarni filmovi drugog feminističkog vala iz 1971., Tri života autorice Kate Millet, minimalistički i beskompromisan rad koji je režirala autorica svjetskog feminističkog bestselera Spolna politika, uz pomoć filmske ekipe sastavljene isključivo od žena. Film je složen od autobiografskih intervjua s tri vrlo različite žene koje otvoreno i emotivno progovaraju o svojoj svakodnevici, unutarnjim i vanjskim sukobima te životnim odabirima, tri filmske novele o tri specifična ženska iskustva koja su zabilježena na filmskoj vrpci i spašena od zaborava, odnosno Ženski film autorstvo kojeg potpisuje kolektiv San Francisco Newsreel, točnije njegove članice, radikalne feministice Louise Alaimo, Judy Smith i Ellen Sorren, a koji je u suštini serija prodornih intervjua sa ženama različitih klasa, rasa i obrazovanja koje rade zahtjevne poslove izvan i unutar kuće te jasno daju do znanja kako njihovi problemi ne proizlaze iz njihovih vlastitih manjkavosti ili interpersonalnih odnosa već ih izaziva sama struktura kapitalističkog društva.
Ovaj svojevrsni povijesni dokument društvenih pokreta na prijelazu šezdesetih u sedamdesete istovremeno je poziv na solidarnost i emanacija bijesnog, ali optimističnog krika protiv seksualne, rasne i klasne diskriminacije svaka vrste.
Poslije projekcija zanimljiv su razgovor vodile filmska kritičarka i selektorica programa Dina Pokrajac, filmska kritičarka (I autorica) Višnja Vukašinović i teoretičarka dr. sc. Marija Ott Franolić, koja je bila moderatorica razgovora.
Ulaz na projekciju i razgovor bio je slobodan, a filmovi su prikazani na engleskom jeziku s hrvatskim titlovima.
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com
|
