Radovi Tomislava Gotovca na izložbi Documenta 14
U Ateni je 8. travnja, u Nacionalnom muzeju suvremene umjetnosti, otvorena izložba Documenta 14 koja je postavljena do sredine lipnja, kada se seli u Neu Galerie u Kasselu, a tamošnja će postava potrajati sve do 17. rujna. Ovogodišnja je izložba četrnaesta po redu, a prva je održana još 1955. godine u Kasselu, kad joj je primarni zadatak bio obnova uključenosti poslijeratne Njemačke, posebno naravno njenog zapadnog dijela, u glavne tokove svjetske suvremene kulture, kako bi se i na taj način ublažile teške posljedice dugogodišnjeg razdoblja obilježenog represivnom hitlerovskom politikom i posljedicama Drugog svjetskog rata. Izložba je pokrenuta u jeku hladnoratovskog zaoštravanja odnosa između nekadašnjih saveznika, SAD i SSSR-a, a izbor Kassela, trećeg po veličini grada u Hessenu, blizu granice s Donjom Saskom, koji se nalazi u srcu Njemačke i bio je nedaleko nekadašnje granice između Zapadne i Istočne Njemačke, bio je posebno i simbolički važan.
Proteklih se šezdeset i više godina izložba, koja se održava u četvoro ili petogodišnjem ritmu, razvila u manifestaciju koja istovremeno sumira suvremene umjetničke trendove te revalorizira opuse recentnih ali i umjetnika iz bliže ili dalje prošlosti. Posebnu su važnost u tom procesu imali kustosi, od osnivača i glavnog kustosa u prva četiri izdanja Arnolda Bodea do ovogodišnjeg umjetničkog direktora Adama Szymczyka, inače suosnivača Foksal Gallery Foundation u Varšavi i dugogodišnjeg direktora Kunsthalle u Baselu. Izložbe su u pravilu popraćene brojnim događanjima, od diskusija, predstava i projekcija do akcija i performansa koji joj daju dodatnu dinamiku. Obično traju stotinu dana, a protekla je, trinaesta Documenta, održana 2012., imala više od 900.000 posjetitelja.
Umjetnici s područja bivše Jugoslavije sudjeluju na Documenti od njenog drugog izdanja, 1959. godine kada su izlagali Edo Murtić, Vojin Bakić i Drago Tršar. I na svim ostalim su bili zastupljeni, između ostalih radovima Dušana Džamonje, Brace Dimitrijevića, Marine Abramović, Slavena Tolja, Andreje Kulunčić, Ivana Kožarića i Mladena Stilinovića, a najčešća je bila Sanja Iveković koja se pojavila više puta, pa je i jedna od najprisutnijih umjetnica u cijeloj povijesti ove manifestacije.
Na Documenti 14 izloženi su i radovi Tomislava Gotovca koji je često djelovao u urbanom prostoru, od fotografskih serija snimljenih u zimskom pejzažu na Sljemenu, preko akcija izvedenih u Beogradu, Osijeku, Puli, Splitu, Rijeci ili Dubrovniku pa do zadnjih, na ulicama Ljubljane i Zagreba 2009. godine. Upravo taj aspekt njegovog rada predstavljen je ovoga puta. Čišćenje javnih prostora, izvedeno u Zagrebu 28. svibnja 1981. godine, bila je umjetnikova posveta Vjekoslavu Freceu, grafičkom radniku i predratnom sindikalcu kojeg su građani nazivali apostol čistoće i boljševik. Gotovac je, odjeven u improviziranu pregaču s otisnutim nazivom akcije, pedantno prikupio sve smeće na Cvjetnom trgu, a na izložbi u Ateni je taj rad predstavljen u obliku instalacije sastavljene od dokumentarnih fotografija autora Ivana Posavca, radne pregače, lopatice i metle i prikupljenog smeća. U Kasselu će Gotovac biti zastupljen prezentacijom akcije Prošenje (Molim milodar, hvala, umjetnik u prošenju) koja je izvedena 26. prosinca 1980. godine u Zagrebu.
Radovi Tomislava Gotovca bili su dio brojnih kolektivnih izložaba, od Museum of Modern Art u New Yorku (2015.) ili Biennala u Veneciji (2011.) te niza samostalnih izložaba u Parizu, Valenciji, New Yorku, Beču i Berlinu, a ovo je posebno priznanje za umjetnika čiji opus karakterizira radikalni i beskompromisni pristup životu i umjetnosti. Radovi pripadaju umjetnikovoj ostavštini i u vlasništvu su njegove kćerke Sarah Gotovac. Izlaganje je realizirano posredovanjem Instituta Tomislav Gotovac koji je osnovan zbog čuvanja, stručne obrade, prezentacije i promocije umjetnikovog opusa te uz asistenciju Galerije Gregor Podnar, Berlin.
Retrospektivna Gotovčeva izložba priprema se ove jeseni u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, u novom prostoru muzeja u bivšoj tvornici Rikard Benčić.
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com
|
