Na vrh brda
Za desetak dana, u petak, 24. studenoga, u Vrbovcu počinje 49. revija hrvatskog filmskog stvaralaštva kao najveće okupljanje amaterskih filmova i njihovih autora u nas. Ove je godine na Reviju prijavljeno 127 radova, četrnaest više nego ih je bilo na prethodnoj, varaždinskoj Reviji, a među njima će selekcijska komisija u sastavu Igor Bezinović, Branko Čegec, Silvestar Kolbas, Zdravko Mustać i Dinka Radonić odabrati one koji će se naći na revijskim projekcijama. Takvih je prošle godine bilo dvadeset. Revija će završiti u nedjelju, 26. studenoga, kao i uvijek javnim žiriranjem po pravilima UNICA-e, kada će se doznati i sveukupni pobjednici.
Središte je Vrbovca, smještenog na nekadašnjoj Kolomanovoj cesti koja je spajala Zagreb i Križevce, na 125 metara nadmorske visine, odnosno na brežuljku na kojem je sagrađena crkva svetog Vida. Administrativno područje obuhvaća četrdeset i dva naselja, od Banova, preko Brčevca, Celine, Cerika, Cerja, Dijaneša, Donjeg Tkalca, Dulepske, Đivana, Gaja, Gornjeg Tkalca, Gostovića, Graberanca, Graberšćaka, Grede, Hruškovice, Konaka, Krkača, Kućara, Lonjice, Lovrečke Varoši, Lovrečke Velike, Luke, Lukova, Marenića, Martinske Vesi, Naselja Stjepana Radića, Negovca, Novog Sela, Peskovca, Pirakovca, Podolca, Poljane, Poljanskog Luga, Prilesja, Samoborca, Savske Ceste, Topolovca, Vrbovečkog Pavlovca, Vrhovca i Žunaca do samog Vrbovca, a u cijelom kraju živi oko petnaest tisuća stanovnika. Grad se nekada nazivao i Verbouch, Worbouch odnosno Verbovecz, na istoku je Zagrebačke županije i samo 32 ili 40 kilometara od Zagreba, ovisno koji put odaberete.
Prvi pisani spomen Vrbovca je od 21. travnja 1244. godine, u povelji kralja Bele kojom se potvrđuje pravo na uživanje feudalnog gospodarstva županu Junku. Kasniji su mu vlasnici Zrinski (ban Petar je tu rođen 1621. godine), pa Erdödy i Patačići. Crkva svetog Vida spominje se još 1338., a stari grad Vrbovec 1528., no od njega je poslije požara u seljačkoj buni 1755. sačuvana tek jedna obrambena kula. U devetnaestom stoljeću osniva se pošta, 1886. Narodna čitaonica, a od 1870. postoji željeznički kolodvor. Osnovna je škola osnovana 1769., a danas postoje dvije te gimnazija koja djeluje od 1961., danas kao dio Srednje škole Vrbovec. Dom zdravlja Vrbovec otvoren je 1952., a od 1970. je na moderniziran i na novoj lokaciji. Zadnjih dvadesetak godina aktivno djeluju Vrbovečka udruga mladih VUM, koja se bavi pitanjima ekologije i organiziranjem sadržaja za mlade te Vrbovec Wireless, neprofitna udruga građana koja se bavi razvojem žične i bežične mreže, internetskim tehnologijama i razmjenom znanja sa svih područja ljudskoga djelovanja.
Ovdje su između ostalih rođeni Marija Jurić Zagorka, pisac za djecu Krunoslav Kuten, glumica Leona Paraminski te sportašice Jana Fett i Iskra Mijalić. U Vrbovcu nema kina, kazališta ili sveučilišnog studija pa su te potrebe stanovnika usmjerene prema Zagrebu. Glavna je turistička manifestacija Kaj su jeli naši stari, koja se održava krajem kolovoza ili početkom rujna, a predstavlja razne gastronomske užitke, od kojih su neki bili skoro zaboravljeni.
Oko 1900. otvara se tvornica sira, pa ciglana, a 1928. tvorničar Đuro Predović gradi tvornicu suhomesnate robe. Danas je najpoznatija Mesna industrija Vrbovec, s tisuću i pol zaposlenih, naravno u sastavu Agrokora, a poljoprivreda je vodeće zanimanje stanovništva, posebno proizvodnja mlijeka i rast stočnog fonda.
Priređivači 49. revije hrvatskog filmskog stvaralaštva su Hrvatski filmski savez i Avis Rara Studio, Vrbovec, a pokrovitelji Hrvatski audiovizualni centar, Hrvatska zajednica tehničke kulture i Grad Vrbovec, dok je suradnik u organizaciji Pučko otvoreno učilište Vrbovec.
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com
|
