Obračun kod KKZ korala
U nedavno objavljenom razgovoru na stranicama Udruge za medijsku kulturu H-ALTER, a povodom obilježavanja devedesete obljetnice postojanja i rada KKZ, njegov predsjednik Vedran Šuvar naglasio je da je od osnivanja Kinokluba Zagreb 1928. godine, što je i simboličan početak sustavnog filmskog amaterskog djelovanja u Hrvatskoj, klub prošao kroz nekoliko različitih perioda te je svaki period imao svoje prepoznatljive i posebne aktere i za svakoga od njih je bio nešto drugo. U monografiji KKZ-a koja je objavljena 2003. godine, povodom njegove 75. obljetnice, profesor i dugogodišnji član kluba Hrvoje Turković identificirao je pet karakterističnih razdoblja, a može se reći da je sada započelo šesto kojeg Šuvar naziva osviještenim amaterizmom. Kada je riječ o pravnim subjektima koji su proizvodili film u Hrvatskoj, Kinoklub Zagreb po Šuvarovu se mišljenju prema važnosti i utjecaju na filmsku scenu može ravnopravno svrstati uz bok Zagreb filmu ili Jadran filmu.
KKZ svoje programe temelji na ideji javne dostupnosti, a glavni je godišnja filmska produkcija, kao mogućnost koja se može dogoditi u tekućoj godini. Da bi se film ostvario u klubu, potreban je neki oblik filmskog ugovora ili dogovora između kluba kao vlasnika uvjeta za produkciju i autora koji imaju ideju i spremni su uložiti svoje vrijeme u njeno ostvarivanje. Na temelju toga klub svake godine proizvede između sedamdeset i sto filmskih djela od kojih su mnoga izuzetno festivalski uspješna. Klub je osmislio i opsežan, a besplatan edukacijski sustav naprednih radionica koje su primarno mentorskog tipa, kako bi potaknuo polaznike na filmsko djelovanje. Nude se i povremena predavanja specijalističkog tipa, kao što su montaža, snimanje slike ili tona. U klubu se organiziraju i filmski ciklusi, autorske večeri, kustoski programi kao što su Slike razlike, analize filma i općenito je otvoren za sve ideje članova, povezane s amaterskim filmskim djelovanjem. Klub radi kao vlasnik zajedničkih materijalnih resursa, a na članovima je da osmisle njihovo korištenje. Glavni cilj edukacijskog sustava je osloboditi potencijalne autore straha od neuspjeha te im prikazati izradu filma kao oblik kreativne inicijacije i samooslobođenja.
Prostorni resursi KKZ su raspršeni, a s obzirom na opseg produkcije i svih programa, već je nekoliko godina u potrazi za prostorom koji bi centralizirao sve djelatnosti. Ideal bi bilo neko manje kino s barem tri sobe za montažu, skladište opreme, prostorom za arhivu te predavaonice i uredski prostor. Uzoran primjer su Kino klub Split ili Akademski filmski centar u Beogradu, koji djeluju unutar većih umjetničkih kolektiva te su im prostori djelomično ili potpuno projektirani radi potreba kakve ima jedan kinoklub. KKZ ima i stupnjeve članstva, poput redovitih članova, koje utvrđuje po broju filmova u prethodnom četverogodišnjem razdoblju, dok stariji članovi mogu aktivirati svoj status čim počnu opet autorski djelovati. Aktivnih članova je preko tristo, a redovitih sedamdeset i dvoje. Ponajviše su studenti, nerijetko dolaze s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a važno je da je ovdje više riječ o navici mladih ljudi, nikako ne o diskriminaciji ljudi starije dobi.
Devedeseta obljetnica obilježava se kroz cijelu godinu, a ovog tjedna posebno intenzivno. U ponedjeljak, 16. travnja u galeriji Greta otvorena je izložba Dario Dević: Grafički urednik Kinokluba Zagreb, na kojoj je izloženo sedamdeset Devićeviih autorskih radova, slijedi debata profesora i njegovog svojevremenog studenta Turković protiv Šuvara – o filmskom amaterizmu, svojevrsni obračun kod KKZ korala, koja će se održat u petak, 20. travnja u 19 sati, u kino dvorani Kinokluba Zagreb, a u subotu je opet u Greti projekcija filmova nastalih u KKZ početkom devedesetih godina, koje je odabrala Petra Belc.
Duško Popović popovicdusko@yahoo.com |