Muzej za umjetnost i obrt 26. 4. 2018. otvara veliku izložbu posvećenu šezdesetima u Hrvatskoj
Šezdesete u Hrvatskoj – Mit i stvarnost središnji je izložbeni projekt Muzeja za umjetnost i obrt u 2018. godini koji će pružiti jedan od najcjelovitijih uvida u ključno razdoblje novije hrvatske povijesti od 1958. do 1971. godine. Izložba će u Muzeju za javnost će biti otvorena punih šest mjeseci, od travnja do listopada 2018. godine, i u širem kontekstu promotrit će i analizirati situaciju u Hrvatskoj u području umjetnosti, kulture, arhitekture, fotografije, dizajna, književnosti, kazališta, glazbe, filma i drugih područja u navedenom razdoblju.
Kroz ukupno 18 dionica izložbe i odabirom brojnih eksponata od dokumentarne građe do umjetničkih djela, od fotografija do filmskih, televizijskih i glazbenih inserata, od predmeta svakodnevice do znakova vremena koji su u najdoslovnijem smislu mijenjali svijet, izložba će nastojati na što jasniji način prikazati Hrvatsku kao cjelinu jednog, po mnogočemu, turbulentnog, ali i blistavog vremena. Kroz presjek ovoga važnog desetljeća izložba će prikazati kako su šezdesete godine u Hrvatskoj u ekonomskom smislu donijele do tada neviđeni prosperitet i pridonijele razvoju konzumerističkog društva, ali i na cjelovit i sveobuhvatan način nastojat će prikazati presjek prijelomnog desetljeća ne samo za Hrvatsku i njezino okruženje, već i trenutke kad se na globalnoj razini mijenjaju političke, ekonomske i kulturološke paradigme.
Filmska dionica, čiji je selektor filmolog Tomislav Šakić, ostvarena je u suradnji Muzeja za umjetnost i obrt s partnerima projekta, Hrvatskim državnim arhivom – Hrvatskim filmskim arhivom i Hrvatskim filmskim savezom.
Koncepcija je filmskog segmenta izložbe Mit i stvarnost – šezdesete u Hrvatskoj dvojaka. S jedne strane nakana je u kinodvorani, dosljedno standardima filmskog kustostva, prikazati filmove koji čine odabrani kinematografski korpus tog desetljeća, dakle probrana djela nastala u desetljeću presudno obilježenom modernizmom (i možda estetski najvažnijim desetljećem u povijesti filma, kako svjetskoga, tako i hrvatskoga), a s druge strane filmovi su odabrani tako da se filmski svjetovi i priče koje prikazuju događaju u samom desetljeću nastanka filma (stoga u kinotečnom odabiru, koji će biti prikazan u Kinu Tuškanac od 24. do 31. svibnja 2018., nisu uključena kanonska ostvarenja kao što su Lisice, Breza ili Bitka na Neretvi). Time odabrani naslovi funkcioniraju i kao kulturni tekstovi, kao filmski prozori u šezdesete kakve su bile zabilježene na filmskom ekranu, njihovu svakodnevicu, pred kamere postavljene ili pred njom zatečene ljude i predmete, načine na koji su se ljudi šezdesetih ponašali, kretali, radili, glumili, spavali, živjeli, voljeli, mislili.
Pred očima publike, posjetitelja izložbe koji će cjelovite filmove moći vidjeti u izdvojenoj retrospektivi u suradnji s Kinom Tuškanac HFS-a i Hrvatskim filmskim arhivom, šezdesete će se otvoriti u možda najširem pogledu – snimljene i samoreprezentirane na filmu, u odabranim programima svih segmenata tzv. autorske kinematografije i modernističkog filma hrvatskih šezdesetih. Ne treba ni podsjećati da su upravo šezdesete bile vrijeme Zagrebačke škole crtanog filma i Vukotićeva Oscara, vrijeme zagrebačkog antifilma i festivala istraživačkog filma GEFF, vrijeme Ronda, Tko pjeva zlo ne misli, Imam 2 mame i 2 tate, Vatroslava Mimice, Ante Babaje, Kreše Golika, Zvonimira Berkovića, dokumentaraca Krsta Papića, eksperimentalnih i alternativnih filmova FAS-a, Tomislava Gotovca, Mihovila Pansinija, Ivana Martinca ili Lordana Zafranovića – ukratko, ni prije ni poslije viđeno istinsko zlatno doba filma u Hrvatskoj.
Osim Retrospektive hrvatskog filma šezdesetih, koju će Muzej prikazati u Kinu Tuškanac u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom i Hrvatskim filmskim arhivom, u sam postav izložbe u Muzeju tokom pet mjeseci uvršteno je mnoštvo ulomaka iz filmova i cjelovitih kratkometražnih filmova iz arhiva Hrvatskoga filmskog arhiva, Hrvatskoga filmskog saveza, Ustanove Zagreb film, Kino kluba Split i Factuma, koji se prikazuju na preko 20 ekrana. U postav izložbe uklopljeni su i kontinuirana projekcija hrvatskog eksperimentalnog filma šezdesetih iz Arhiva Hrvatskoga filmskog saveza i Kino kluba Split, s djelima Mihovila Pansinija, Tomislava Gotovca, Vladimira Peteka, Ivana Martinca, Ante Verzottija, Vjekoslava Nakića, Tatjane Ivančić, Dunje Ivanišević, Milana Šameca i Zlatka Heidlera, kao i odabir deset crtanih filmova Zagrebačke škole crtanog filma te pet epizoda Profesora Balthazara u suradnji s Ustanovom Zagreb film.
U postav su uvršteni ulomci iz filmova Martin u oblacima, Rondo, Tri sata za ljubav, Imam 2 mame i 2 tate, Bitka na Neretvi, Licem u lice, Breza, Prometej s otoka Viševice, Ponedjeljak ili utorak, Mirisi, zlato i tamjan, Divlji anđeli, Slučajni život, Carevo novo ruho te Poezija i revolucija: studentski štrajk 1971., kao i dokumentarni filmovi Zagrebačke paralele, Moj stan, Tijelo, Koreografija za kameru i plesače, Ljudi na točkovima, Halo München, Vodič kroz Trst, Čvor, Most, Poplava, Poslije podne (puška), Od 3 do 22 i Ponude pod broj… Treba istaknuti da se dionica filma isprepleće s ostalim dionicama izložbe, pa se tako mogu vidjeti i neki od najljepših hrvatskih filmskih plakata (primjerice izloženi su plakati za GEFF, Skopje 63, Gravitaciju i Rondo), reklamni filmovi i originalni crteži na celu za Profesora Balthazara, snimke iz arhiva HRT-a, originalna studijska kamera s Televizije Zagreb itd., ali i Luminoplastika Aleksandra Srneca.
Hrvatski filmski savez partner je izložbe Šezdesete u Hrvatskoj – Mit i stvarnost kao prikazivački partner Retrospektive hrvatskog filma šezdesetih u Kinu Tuškanac od 24. do 31. svibnja 2018. te kao posuditelj filmskih kopija za filmove u vlasništvu Arhiva Hrvatskoga filmskog saveza i iz produkcije Kino kluba Zagreb i Filmskog autorskog studija (FAS).
|
