Heidler Bros.
Član KKZ-a Zlatko Heidler (1939.-2009.) nije bio baš plodan autor, snimio je samo dva filma, Livadice 1963. odnosno Ambiciozan 1965., ali je iste godine izveo i Kariokinezu po kojoj ga zauvijek pamtimo. Često je u starim projektorima, od dodira s užarenom žaruljom, slučajno znala izgorjeti filmska traka, a Zlatko je njeno paljenje izazvao namjerno, proglasio (ili su drugi to učinili) taj akt filmom (ili antifilmom ili već nečim) i u vrijeme silnog uzleta filmskog eksperimentiranja, koje je uključivalo i razne pokušaje fizičke dekonstrukcije, od gužvanja trake i rezanja škarama do probijanja čavlima, postao slavan. U istom trenutku zabljesnuo je i sagorio, baš poput njegova pokusa. Razna su naknadna tumačenja ideje, autorstva i značenja samo pojačala legendu, a na otvaranju 50. revije hrvatskog filmskog stvaralaštva izvedena je još jedna njena rekonstrukcija, performans Davora Sanvincentija i Miodraga Gladovića Dezintegracija filmske trake unutar magnetske petlje.
Stariji brat Krunoslav Heidler cijelog se života bavio fotografijom i filmom, a i danas je, u 87. godini, doduše mrvicu klimavih nogu i više voli da mu se govori u desno uho, jer lijevo pomalo šteka, aktivan na razne načine. Nakon završetka Kinematografske škole u Zagrebu, 1953. godine stječe titulu majstora tona i filmske rasvjete, a bavio se ponajviše organizacijom, bio inicijator ili osnivač više od stotinu i dvadeset dječjih filmskih klubova i četrdesetak filmskih debatnih klubova odraslih, od 1963. godine i njegova osnutka tajnik Kino saveza Hrvatske, današnjeg Hrvatskog filmskog saveza, pokretač nekoliko festivala i filmskih biblioteka, suosnivač Ljetne filmske škole u Trakošćanu, danas Škole medijske kulture Dr. Ante Peterlić, 1967. godine osnivač i direktor FAS-a, prvog nezavisnog producenta u Jugoslaviji, zahvaljujući kojem su svoje rane (neki i kasnije) filmove snimali mnogi, pa direktor GEFF-a, u više navrata predsjednik Kinokluba Zagreb, tajnik Društva filmskih radnika Hrvatske, direktor Studija za crtani film Zagreb filma, osnivač Foto kino kluba Drava u Đurđevcu, snimatelj, montažer, glumac, producent i redatelj, vrsni i često nagrađivani fotograf. Posve je zasluženo primio nagradu UNICA-e za cijeloživotni doprinos amaterskom (i svakom drugom) filmu i zahvalio biranim i umnim riječima, podijelivši svoje priznanje sa svima s kojima je dijelio napore i zadovoljstva svih tih godina, i pozvao mlađe da nastave istim žarom.
Tako je, uz prikazivanje odabranih naslova iz bogate stvaralačke povijesti Kinokluba Zagreb, prve dvije revijske projekcije, prezentaciju video najava i čestitaka povodom 90. obljetnice KKZ i 50. revije hrvatskog filmskog stvaralaštva autorice Dalije Dozet, rođendanske šeširiće i svečane opravice (dečki su, naravno, bili u un tipo sportivo, ma molto elegante looku), čokoladne i voćne torte i vedro raspoloženje započela dvostruka proslava, koja se nastavlja i iduća dva dana.
Najmanje je filmova napravljeno predratne 1990. godine kada je na 23. reviju Kino saveza Hrvatske održanu u Splitu prijavljeno tek devetnaest radova deset autora iz pet klubova, i svi su prikazani u službenoj konkurenciji, a najviše 2009. godine kada je na 41. reviju hrvatskog filmskog stvaralaštva, održanu opet u Splitu, prijavljeno čak deset puta više, odnosno 190 ostvarenja. U zadnjih se desetak godina broj prijavljenih filmova ustalio na više od stotinu, od kojih se u službenoj konkurenciji prikaže od dvadeset i pet do više od šezdeset, ovisno o kriterijima (i strogosti) žirija. Na jubilarnu, 50. reviju prijavljeno je 129 filmova, a u službenoj se konkurenciji našlo njih 34.
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com
|
