43. revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece, Kutina

Rastanak je bio neizbježan

Predstavljanje filmskoga stvaralaštvo djece i mladeži

Na 35. reviji hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece i mladeži, održanoj 1997. u Osijeku, sudjelovali su, uz članove dječjih klubova iz osnovnih škola, i učenici srednjih škola, te studenti, koji su često istodobno i članovi filmskih odnosno videoklubova odraslih. Prije toga su, tijekom više od trideset godina, dječje revije hrvatskog filmskog, a zatim i videostvaralaštva, bile organizirane samo u kategoriji učenika osnovnih škola. Na prvoj zajedničkoj reviji djece i mladeži sudjelovali su mladi članovi videoklubova Gimnazije Požega, Mursa iz Osijeka, Videodružine Dubrava i Videokluba Fiat lux iz Zagreba. S vremenom se broj sudionika iz kategorije mladeži povećavao pa je na 37. reviji, u Pregradi, bilo 26 dječjih klubova i 12 klubova mladeži, na 38. reviji u Šibeniku sudjelovala su 32 dječja kluba i 20 klubova mladeži, a na 42., zadarskoj reviji, održanoj 2004, bilo je već 35 klubova mladeži te šezdesetak dječjih klubova.

U proteklih se osam godina pokazalo kako je zajednička revija djece i mladeži sve glomaznija, s velikim brojem sudionika i sa stvaralačkim kriterijima koji su međusobno suprotstavljeni. Korist od zajedničke organizacije sve je više narušavana problemima i stvaralačkim, pa i pedagoškim sukobljavanjima. Osim toga, neki su članovi klubova mladeži okušavali sreću, a ponekad i dobivali nagrade, i na revijama odraslih pa je sve to uvjetovalo donošenje odluke o promjeni dosadašnjeg sustava revijskih prezentacija.

"Filmsko i videostvaralaštvo mladeži zaista je posebna kategorija, jer na neki način spaja djetinju radoznalost i njihove originalne pristupe sa željom odraslih da što savršenije i u svakom pogledu kvalitetnije sačine svoje filmove i videoradove", kaže tajnica Hrvatskog filmskog saveza Vera Robić. "No, možda je baš revijsko spajanje i prezentacija stvaralaštva djece i mladeži uvjetovalo da se s vremenom stao gubiti dio prvobitna šarma dječijeg filmskog i videostvaralaštva, neopterećenog dobivanjem nagrada i međusobnim, često i netrpeljivim natjecanjima, dijelom i zbog stava nekih voditelja dječjih videodružina o isključivoj važnosti snimanja takvih ostvarenja koja mogu (dapače, moraju!) donijeti nagrade. Istina je da djeca mogu od svojih nešto starijih kolega naučiti mnogo toga o raznim aspektima filmskog i videostvaralaštva, ali je jednako tako istina da ima mnogo razloga za njihovo stvaralačko, pa time i prezentacijsko, revijalno razdvajanje."

Višegodišnja razmišljanja o potrebi razdvajanja na tri revije filmskog i videostvaralaštva djece, mladeži i odraslih uobličio je prije godinu dana, u pismu naslovljenu Promišljanje filmskoga stvaralaštva djece i mladeži karlovački profesor i voditelj Kinokluba Karlovac Damir Jelić. On tvrdi da je dijete najbitnije u procesu stvaranja filma, čime se ostvaruje odgojni cilj rada, te da kroz film dijete promišlja svoje viđenje zbilje, usvaja radne navike, uči kulturu komuniciranja i spoznaje umjetničke fenomene, čime se opet ostvaruju funkcionalni i obrazovni ciljevi rada. No, upozorava profesor Jelić, temeljni je problem, s kojim se sve više suočavamo, zamjena prioriteta, gdje se dijete podređuje filmu, kao konačnom proizvodu, a u nekim ekstremnim situacijama proizvodom se smatra isključivo nagrada!

Damir Jelić zauzeo se u svom obraćanju Hrvatskom filmskom savezu za dodatnu edukaciju voditelja školskih klubova u pedagoškom i organizacijskom kontekstu, a najbolje u sklopu Medijske škole u Trakošćanu. Već je ove godine, na Sedmoj školi medijske kulture, na drugom stupnju seminara medijske kulture, dio predavanja održan posebno za voditelje klubova u osnovnim, a posebno za one u srednjim školama. Širenje djelatnosti prema pedagoškom promišljanju filmske umjetnosti za djecu i stvaranje stručnoga tima koji će promišljati ulogu i utjecaj voditelja u procesu nastanka filmova iduće su zadaće kojima će se pozabaviti Hrvatski filmski savez. Profesor Jelić u pismu je istaknuo i činjenicu, koji neki zaboravljaju, kako postoje dječji filmovi i voditeljski filmovi u dječjem kontekstu.          

Konačno, valja se suočiti i sa spoznajom da je u posljednje vrijeme u osnovnim školama sve više kuferaša, kako ih definira gospođa Mira Kermek, tj. ljudi koji pokreću niz ad hoc projekata na raznim školama, dižu novce, što je nekima od njih i jedini motiv za takvu djelatnost, a zatim odlaze ne vodeći računa o stvaralačkoj budućnosti djece koju su na neki način iskoristili zbog vlastita interesa. Stvaralaštvo djece koja imaju taj oblik organizacije teško se može usporediti s radom djece u trajnim školskim klubovima i družinama.

"Sve veća produkcija djece i mladeži dovela je u posljednjih nekoliko godina i do sve glomaznijih revija (to se posebno vidjelo na reviji u Zadru) i neravnopravna natjecanja djece u odnosu na mladež, prvenstveno zbog potrebe da se kod radova djece naglašava njihova pedagoška vrijednost i odgojni cilj rada", ističe Vera Robić.

Zbog svega je toga Izvršni odbor Hrvatskoga filmskog saveza na svojoj osječkoj sjednici, održanoj studenoga prošle godine, donio odluku o budućoj organizaciji samostalne dječje revije filmskog i videostvaralaštva (za učenike osnovnih škola), dok se radovi mladeži, učenika srednjih škola i studenata te drugih ubuduće natječu na reviji odraslih. Na dječjoj reviji ukinute su dotadašnje kategorije igranih, dokumentarnih i animiranih filmova, odnosno TV-reportaža i druge, te su ustanovljene samo dvije, prema načinu organizacije kluba ili družine, odnosno prema tomu da li je riječ o jednokratnoj radionici ili tečaju, koji su rezultirali filmom ili videom, ili je riječ o sustavnom i višegodišnjem djelovanju školskoga kluba.

Potaknut je i kvalitetniji rad stručnih ocjenjivačkih sudova u pedagoškoj domeni, a na osječkom se sastanku raspravljalo i o potrebi osnivanja posebna fonda za potporu novim filmskim i videoklubovima, kako bi lakše pokrenuli svoje stvaralačke procese.

"Na godišnjoj skupštini Hrvatskoga filmskog saveza, održanoj veljače 2005. godine, ove su odluke potvrđene i osnažene, pa je u lipnju ove godine, u Kutini, održana 43. revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece, a mladež će se natjecati zajedno s odraslima, na reviji koja se potkraj studenoga održava u Đurđevcu. Ideja o tri revije, djece, mladeži i odraslih, što bi svakako bilo najbolje i najpravednije rješenje, ostaje nam kao trajna orijentacija, za čiju je realizaciju potreban dodatni novac, ali ako dobijemo razumijevanje i potporu mjerodavnih ministarstava i Zavoda za školstvo, možda na to nećemo čekati predugo", nada se Vera Robić.

Valja vjerovati kako će navedene odluke potaknuti još sadržajnije i kvalitetnije te pedagoški usmjerenije dječje filmsko i videostvaralaštvo u osnovnim školama, jednako kao i djelatnosti srednjoškolske mladeži na tom području. Revija u Kutini već je pokazala pozitivne pomake i opravdanost donesenih odluka u cjelokupnosti neprofesijskoga filmskog i videostvaralaštva u Hrvatskoj.

Duško Popović