Iz produkcije HFS-a

ŽUTO PROROČANSTVO

Dnevnik snimanja filma Žuto proročanstvo Natalije Župan, Beograd, 7-14. ožujka

7. ožujka 2005.
6:04:55. Vlak iz Zagreba prema Münchenu krenuo je pet sekundi ranije. Svi smo se složili da je to dobar znak. U Beograd stižemo u 12:30. Odlazimo u studio Gemini 3, gdje pregledavamo opremu i ispijamo kiselu vodu Knjaz Miloš s gazdom Ratislavom. U hotelu Royal ostavljamo torbe i čekamo da se pojavi naša kontakt-osoba i asistent kamere, zvan Nikola. Dogovaramo radni plan za sutra i nakon turske kafe uskačemo u taksi na pregled glavne lokacije, Blok 70, kineskoga, trgovačkog centra.

8. ožujka 2005.
Hotel Royal, svima poznat pod nazivom Toplice, okupljalište je ljubavnih i manje ljubavnih parova. Još jedan dobar znak. Izolacija zvuka nije im jača strana, ali atmosfera jest. Ekipa se dobro zabavlja. Snimatelj Dragan Marković i njegov asistent odlaze kupovati žarulje, lampione, ljepljive trake, a redateljica i asistentica pregledavaju bazu podataka u arhivi RTS i dogovaraju termin montaže za pregled izabranih snimaka. Sve to uz veliku ljubaznost šefa arhive, gospodina Mile Kečine. Nakon toga odlazimo na razgovor s pukovnikom Petkom Boškovićem, načelnikom Uprave pogranične policije, i dogovaramo termin snimanja. Poslijepodne imamo dogovoren susret s Draganom, glavnom kontakt-osobom za Novi Sad. Svi skupa čekamo da se pojavi Danka. Danka nas je trebala dovesti do ključnih likova filma. Danka otkazuje sastanak. Prvi loš znak.

9. ožujak 2005.
Ekipa je na okupu. Priključili su nam se ton-majstor Dragan i vozač kombija Saša. Snimamo u Bloku 70. Snimamo atmosferu, situacije, razgovore s Kinezima i Srbima koji su u izravnu kontaktu s njima.
Stvaramo nove kontakte i dogovaramo razgovore. U tome nam nesebično
pomaže mlada kineskinja Liyu, koja savršeno govori srpski jezik.

10. ožujak 2005.
Snimatelj odlazi snimiti totale Bloka 70, a redateljica pregledava arhivske materijale i pronalazi zanimljive snimke o Kinezima i Miloševićevim posjetama Kini. Nakon toga snimamo razgovor s taksistom koji u vožnji prepričava sve duhovite situacije vezane za Kineze.
Bila je to najskuplja vožnja taksijem u Beogradu, ali isplatilo se.
Poslijepodne provodimo u kineskoj prodavaonici i čekamo da se dogode tzv. bizarne situacije. Otkrivamo svu razinu kineske stidljivosti i
znatiželje.

11. ožujka 2005.
Snimamo u Novom Sadu kineski frizerski salon, u kojem zgodna Kineskinja uređuje kosu i nokte srpskim mušterijama. Nakon toga odlazimo u dvoranu za stolni tenis i razgovaramo s kineskim potomkom
prvaka svijeta u istoimenom sportu. Zove se Wei i studira u Novom Sadu. U međuvremenu odlazimo na lokalnu TV-postaju Most, kako bismo dogovorili snimanje televizijske, kontakt-emisije u kojoj kineski liječnik dijeli savjete i poziva na liječenje akupunkturom. Liječnikova suradnica, koja pod krinkom medicinske sestre drži ključeve ordinacije i blagajne, onemogućila nam je bilo kakvu suradnju pod izgovorom da ima previše razloga i da ih nema smisla nabrajati. Koliki je njezin utjecaj, saznali smo tek kad smo došli tamo i shvatili da je otkazala snimanje emisije koja ide u redovitom terminu već godinama.

12. ožujka 2005.
Danas osvajamo vrhove. Snimamo totale Beograda s vrha zgrade bivšeg CK. Pronalazimo gostionicu srpsko-kineske kuhinje.
Rijetki primjer kineske asimilacije. Snimamo još kadrova Blika 70 i za kraj odlazimo na večeru s ključnim ljudima kineskoga, trgovačkog lanca, tzv. Vrhom. Oni sve piju na eks.

13. ožujka 2005.
Slobodan dan.

14. ožujka 2005.
Pančevo. Snimamo buvljak, pun Kineza. Vraćamo se u Beograd na razgovor s pukovnikom Boškovićem i njegovom suradnicom Svetlanom Perišić-Mitić. Popili smo kafu, vratili opremu, spakirali kasete i na brzi vlak u Zagreb.

Dijana Bolanča