35. revija hrvatskog filmskog i video stvaralaštva

U ZNAKU VELIKIH JUBILEJA I 'RUBNIH' KLUBOVA

35. Revija hrvatskog filmskog i video stvaralaštva, Zagreb, 27-30. studenoga 2003.

Dvije velike obljetnice – 75 godina neprofesijskoga filmskog stvaralaštva u Hrvatskoj i 75 godina djelovanja kinokluba Zagreb, tradicionalno 'putujuću' reviju hrvatskog filmskog i video stvaralaštva zaustavile su u Zagrebu. Središnji program tridesetpetoga izdanja Revije – s razlogom bogatije, važnije i svečanije od svih do sada, događao se od 27.-30. studenoga u kinu Jadran, u samom središtu 'metropole'. No sve je krenulo iz današnjega sjedišta najstarijega hrvatskog kinokluba, na Trgu žrtava fašizma. Izložbom fotografija u foajeu Zajednice tehničke kulture grada Zagreba, članovi kluba evocirali su neke dionice duge i neizvjesne povijesti zagrebačkog (i hrvatskog) kinoamaterizma, čiji su kotač daleke 1928. godine pokrenuli veliki sineasti – Maksimilijan Paspa i Oktavijan Miletić, utemeljivši Kinosekciju u okviru fotokluba Zagreb.
Ta povijest, kao i cjelokupna filmografija kluba, sustavnije je obrađena u prilozima prigodno tiskanoga Kataloga kinokluba Zareb, koji je svečano predstavljen u kinu Jadran uoči početka prikazivačkoga programa. Nakon višemjesečnog istraživanja rasutog arhiva kinokluba, urednik publikacije Duško Popović sastavio je iscrpnu filmografiju radova snimljenih od 1928. do 2003. godine, popraćenu njegovim 'Crticama iz povijesti'. Priloge povijesti kluba u katalogu su dali i avangardni veteran dr. Mihovil Pansini te teoretičar filma Hrvoje Turković, svojim reminscencijama na 'pet razdoblja kinokluba'. Konačno, povijest neprofesijskoga stvaralaštva nostalgično je zatitrala i s ekrana vremešna zagrebačkog kina, gdje je revija otvorena projekcijom filma 816-USKI FORMAT (Lutaju sjene izgubljene), koji je nedavno tragično preminuli pionir eksperimenta Vladimir Petek, 1969. sastavio od arhivskih isječaka. Revija je potom pokazala što su proteklih dvanaest mjeseci, od posljednjeg okupljanja u Splitu, istraživali, otkrivali i domišljali filmski i video-entuzijasti.
Ako je suditi po statistici, povijest neprofesijskoga filmskog i videostvaralaštva dobit će i nova 'debela' poglavlja. Na 35. reviju je prijavljen rekordni broj od 152 ostvarenja, koja su realizirana u nekom od dvadesetak trenutno aktivnih filmskih i videoklubova, na umjetničkim akademijama ili u privatnim 'radionicama' sve brojnijih samostalnih autora. Ocjenjivački sud u sastavu: Nikica Gilić, Sanja Iveković, Mihovil Pansini (predsjednik), Ante Peterlić i Zoran Tadić, izdvojio je za prikazivanje ukupno 55 naslova, a potom među njima izabrao najbolje.
Prvom nagradom eksperimentalnom videu Circle, žiri je 'honorirao' iskustvo, zrelost i dosljednost autorskog rukopisa jednog od najistaknutijih eksperimentatora mlađe generacije i 'prvaka' Autorskog studija FFV Milana Bukovca, koji nastavlja svoje ritmički strukturirane igrarije s audio-vizualnim 'multiplikacijama'. Ostale nagrade i diplome, kao i ukupna struktura programa zrcalile su aktualno stanje u hrvatskom neprofesijskom stvaralaštvu, koje se trenutno snažnije profilira izvan metropole ili u njezinoj široj regiji. FKVK-a Zaprešić potvrđuje se i dalje kao jedan od najplodnijih klubova, odakle uz vrsne animacije (primjerice, drugonagrađena Djevojčica sa šibicama Jadranka Lopatića ili Hlad i mir, Justine Kosir, Nikole Dubovića i Anđelka Krajinovića), stižu i podjednako dojmljivi primjerci drugih vrsta, poput žanrovski hibridnog, ali originalnog Bariše Tomislava Krištofića (treća nagrada). Karlovčani ove godine podbacuju u animaciji, ali se ističu dokumentaristikom (primjerice, trećenagrađena Voda Dine Zjača iz Kinokluba Karlovac), kao i samoborski Enthusia Planck (drugonagrađena Morska bolest Marija Papića). Jedan od 'najdebljih' fileova stigao je pak iz Splita, gdje je uz već zapažene diplomante/tice Umjetničke akademije, ponovno aktivan legendarni kinoklub Split s novom generacijom autora. Ocjenjivačka koplja ukrižala su se ovaj put oko videoradova već poznatih 'akademkinja' Marije Prusine (drugonagrađeni Uterus) i Jelene Nazor (Ambienta), te nekoliko dokumentarnih naslova, među kojima se ističu Totalna šteta Ivice Čotića (treća nagrada) i Welcome to Split Zorana Ercega i Jere Gruića (diploma). Potonji se ujedno nametnuo kao jedan od najplodnijih i najsvestranijih autora neprofesijskog stvaralaštva i 35. Revije.
Među (treće)nagrađenima su se našla dva dokumentarca u 'naturalističkom' registru – etnografska Prašćina Elvisa Lenića i jednominutni Održavanje vrste Tomislava Vujića i ZOO Company iz Požega, te žanr-film Fašnikdan Darija Juričana (Blank, Zagreb).
Kako su ocjene članova žirija često ne poklapaju, ove godine im je bilo dopušteno dodijeliti i vlastite nagrade. Nikica Gilić izdvojio je nepravedno potcijenjen dokumentarac Remi Jere Gruića, Sanja Iveković Komunalno društvo Viškovo – tragedija apsurda u tri čina, Riječanke Martine Čip, kao rijetki primjerak angažiranoga filma, dok se Zoran Tadić odlučio za konvencionalni dokumentarac Velika obitelj Marije Ratković KK Karlovac i Videodružine Gimnazije Karlovac.

Diana Nenadić