FILM I AUTORSKO PRAVO

Uvod u autorsko pravo i legislativu u audiovizualnoj industriji

Uvodno bit će provedeno pozicioniranje autorskoga prava unutar sustava intelektualnoga vlasništva i njegove zaštite. Autor je fizička osoba i pripada mu to pravo samim nastankom djela (kao posljedici stvaranja). Dakle, sukladno zakonu nije potrebno provesti bilo kakav formalan postupak registracije ili objave djela, kao pravno relevantnu pretpostavku za učinkovitu zaštitu djela.

Posebno će se istaknuti važnost autorskog i srodnih prava i njihove zaštite u kreativnim i kulturnim industrijama, osobito u audiovizualnoj industriji i medijima, kao i otvorena pitanja učinkovite pravne zaštite tih prava u digitalnom okružju.

Pravni okvir u autorskopravnoj materiji ima svoje izvore na razini međunarodnih ugovora, pravne stečevine Europske unije, Ustava RH, na zakonodavnoj razini te razini određenih podzakonskih akata.

Temeljem Zakona o autorskome pravu i srodnim pravima (u daljnjem tekstu: ZAPSP) bit će provedena analiza konstitutivnih elemenata definicije autorskoga djela koja nas vodi prema odgovoru što je autorsko djelo kao predmet autorskoga prava. Istaknut će se posebnosti audiovizualnih autorskih djela.

Na pojmovnoj razini objasnit će se po čemu je autorsko pravo privatno pravo, tko je autor a tko nositelj prava iskorištvanja autorskih prava te koji je sadržaj autorskoga prava. Analizirat će se zakonska podloga odnosa autorskoga i srodnih prava. U audiovizualnom sektoru nositelji srodnih prava su umjetnici izvođači (npr. glumci, pjevači, svirači, plesači), filmski producenti i organizacije za radiodifuziju (TV i radijske postaje). Pojasnit će se također što znače autorska moralna prava, a što imovinska prava. Prezentirat će se poslovni modeli individualnog i kolektivnog ostvarivanja autorskih i srodnih prava uz analizu odredbi ZASP-a, s primjerima iz audiovizualnog područja.

Posebna pozornost dat će se posebnim odredbama ZAPSP-a o audiovizualnim djelima.

U slučaju povrede ovih prava upozorit će se na to da postoje različiti pravni instrumenti u građanskome postupku. Moguće je podnošenje zahtjeva za prestankom povrede prava, zahtjeva za popravljanjem štete, zahtjeva za naknadom zbog neovlaštenog korištenja i zatjeva za koristima stečenim neovlaštenim korištenjem, zahjeva za objavom presude, zahtjeva za uništenjem, preinačenjem ili predajom primjeraka i sredstava kojima je povreda počinjena te zahtjeva kod povrede prava navođenja autora (i umjetnika izvođača) – a sve sukladno ZAPSP-u. Pri određenim povredama autorskoga prava moguća je i kaznenopravna i prekršajnopravna zaštita.

Prezentirat će se osnovni elementi rada pravosudnoga sustava u građanskopravnom i kaznenopravnom postupku u ovoj materiji.

Uvod u Legislativu u audiovizualnoj industriji

Pravni okvir audiovizualnoga sektora čine: Zakon o audiovizualnim djelatnostima, Zakon o HRT-u, Zakon o elektroničkim medijima, Zakon o medijima, Zakon o elektroničkim komunikacijama, ZAPSP te prateći pravilnici doneseni temeljem tih zakona.

Na predavanjima će se analizirati osnovni elementi i struktura Zakona o audiovizualnim djelatnostima, s naglaskom na odredbe o Hrvatskome audiovizualnom centru (ustroj i rad) te promicanju i financiranju audiovizualne djelatnosti. Na temelju toga zakona donesen je Pravilnik o postupku, kriterijima i rokovima provedbe Nacionalnoga programa audiovizualnoga stvaralaštva. U vezi sa Zakonom o HRT-u posebno će se prezentirati odredbe o ustroju i radu tijela HRT-a. Posebno će se upozoriti na zakonom propisane obveze HRT-a kao javne televizije. Unutar Zakona o elektroničkim medijima posebna će se pozornost obratiti na Vijeće i Agenciju za elektroničke medije te na njihovu Zakonom propisanu ulogu.

Na kraju će se na primjerima i načelima komentirati odnos audiovizualnoga prava, autorskoga i srodnih prava te prava osobnosti u audiovizualnoj industriji, kao i važnost uređivanja glazbenih autorskih prava i nekih prava industrijskoga vlasništva (npr. pravo žiga u postupku stvaranja audiovizualnih djela.

Neven Vučković