Mediji u teoriji i praksi

ČAROLIJA ČITANJA

Harry Potter i osuvremenjivanje nastavnog procesa

Kada se prije dvije godine u našim knjižarama pojavilo djelo Joanne K. Rowlling Harry Potter i kamen mudraca, dogodilo se nešto neočekivano: "Čarolija čitanja još se jednom pokazala neuništivom, osvojivši dječju maštu jednako kao i onda kada nije bilo ni televizije ni kompjutora i kada je samo knjiga otvarala putove u daleke i nepoznate krajeve" (Svijet, Zagreb, lipanj 2000) I moji učenici, koji su te jeseni krenuli u sedmi razred (školske godine 2000/2001), jednoglasno su tražili da to djelo stavimo na popis lektire. Nisam se odmah mogla složiti s tim prijedlogom, jer u to vrijeme u školskoj knjižnici nismo imali ni jedan primjerak spomenute knjige, no obećala sam da ću tijekom godine pokušati riješiti taj problem. Jedva sam dospjela na brzinu pročitati djelo koje je izazvalo neobjašnjivo zanimanje mojih učenika, a već sam saznala da su učenici sedmih razreda prikupili novac i u dogovoru s knjižničarkom nabavili desetak primjeraka. To je, uz knjige iz privatnih knjižnica, bilo sasvim dovoljno. Iako se mene taj čarobnjački krimić nije osobito dojmio, morala sam ispuniti dano obećanje.

Metodički pristup

Odlučila sam se za problemski pristup, koji je omogućio da do punog izražaja dođe nesvakidašnje zanimanje učenika za taj dječji roman. Budući da u sustavu problemske nastave učenik ne dobiva gotove spoznaje o djelu nego, kao što smo naučili od dr. Rosandića (Metodičke osnove...), do njih dolazi sam, nizom različitih metoda i postupaka, za obradu lektirnog djela potrebno je nešto više vremena nego obično, najmanje dva školska sata, te još dosta dodatnog rada kod kuće.

STRUKTURA 1. SATA

1. Stvaranje problemske situacije metodom ankete – nastavni listić 1*
2. Objava rezultata ankete (iznošenje zapažanja i stavova koji se mogu potkrijepiti citatima iz književnog djela, dnevnika čitanja i književnokritičkih tekstova)
3. Tematika, vrsta djela, glavni likovi, sredine (razgovor o pročitanom djelu)
4. Izdvajanje ključnih pitanja i uobličavanje problema što ih treba istražiti
(spoznaje do kojih se dolazi dijalogom ispisuju se na ploči)
5. Upute o načinu i metodama daljeg rada učenika kod kuće
6. DZ -samostalno istraživanje učenika (pomoću vodiča – nastavni listić 2**)
_____________________________________________________________
*NASTAVNI LISTIĆ 1

1. Navedite tri odlike ovoga romana zbog kojih ga valja pročitati!
2. Koji likovi i epizode su vas najviše oduševili?
3. Jeste li zapazili značajnije nedostatke u djelu?
4. Koje biste spoznaje i misli što ih roman nudi mogli primijeniti u životu?

**NASTAVNI LISTIĆ 2

A/ Istražite autorove postupke u karakterizaciji likova!
B/ Kako je u ovom romanu svijet čarobnjaštva suprotstavljen svijetu stvarnosti?
C/ U kojem dijelu romana fabula poprima elemente detektivske priče?
D/ Citirajte dijelove teksta u kojima susrećemo elemente humorističkog izraza (jezik,
oblikovanje likova i njihovih postupaka, slikanje sredine, komične situacije itd.)

STRUKTURA 2. SATA

1. Stvaranje problemske situacije metodom čitanja članka (tekst iz lista Mi mladi*)
2. Izdvajanje stavova i teza iznesenih u članku
3. Iznošenje stavova o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponuđenih teza te prezentiranje
spoznaja do kojih su učenici došli vlastitim istraživanjem kod kuće
4.Obrada djela prema planu izloženom na prozirnici, skupni rad
a) razvojna linija romana
b) značajne epizode
c) karakterizacija odabranih likova
d) bajkovito u opisu događaja, likova i sredine
e) obilježja stila i jezika
f) idejna osnova djela
5. Izvješće o rezultatima rada po skupinama
6. Analiza rada i korekcija rezultata, citat iz književnokritičkog teksta (Vijenac)
7. Sažimanje i uopćavanje izložene građe
_______________________________________
* Mirjam P. , Harry Potter – najezda magije
Knjige o Harryju Potteru valja staviti u spektar ponuda okultnog i magijskog karaktera koje se nude djeci i mladima preko televizije, računalnih igrica, skupljanja sličica, kalendara i sl. Sve su to međunarodni hitovi, pa ukoliko djeca žele biti u trendu, moraju ih prihvatiti. Posebno je zabrinjavajuće da sve ovo prati prigušeni difuzan strah i da se potiče kult nasilja. Ružnoća se prikazuje simpatičnom i tako se djeci od najmlađe dobi ruše bilo kakvi ispravni kriteriji. Sve vodi k tome da se promijeni psiha i mjerila koja djeca po zdravoj naravi imaju...Treba li nas uopće čuditi da mladi zazivaju duhove, lijepe svakojake plakate po sobama, zanimaju se za horoskope i gatanje, a đavle smatraju smiješnima i izmišljenim bićima? Knjige o Harryju Potteru idu u tom smjeru i potiču djecu da ga slijede i krenu u neki drukčiji svijet, u kojem vladaju čarobnjaci i vještice.

Zapažanje o radu

Ovakvu nastavu lektire poželio bi svaki učitelj. Prvi put učenici nisu čekali da budu prozvani, jer je baš svatko želio nešto reći. Nije nedostajalo ni citata iz književnih kritika ni čitateljskih osvrta, a pravu buru izazvali su članci u kojima se kritizira takozvana poteromanija ili najezda magije. Razveselila me činjenica da je djelo iščitano s mnogo više pozornosti nego obično i da su u raspravi živo i burno sudjelovali gotovo svi učenici. Mnogi su citirali dijelove teksta i s oduševljenjem govorili o svojim dojmovima. Iskoristila sam neuobičajeno zanimanje za djelo da na njemu utvrdim pojmove iz književnosti predviđene nastavnim programom (tema, fabula, kompozicija proznog djela, karakterizacija lika, vrsta romana), ali i još mnogo toga drugog.
Među glavne odlike djela na prvo mjesto stavili su zanimljivu priču, neobične likove, napetu i živu radnju koju nije lako predvidjeti. Najuzbudljivija poglavlja su: Odlazak s perona devet i tri četvrt, Kroz propadalište i Čovjek sa dva lica. Kao veće nedostatke učenici su naveli prevelik broj likova, dosta naivnosti, obilje nepoznatih pojmova i brojna imena koja se teško pamte. Pokazalo se da je djelo u mladim čitateljima ostavilo dosta spoznaja i misli koje bi mogli primijeniti u životu, kao na primjer: Prijatelji su najveća vrijednost; Nikad nemoj gubiti nadu; Pravda ipak pobjeđuje; Škola bi mogla biti zanimljiva.
Bio je dovoljan letimičan uvid u rezultate ankete da postane jasno kako je većina učenika odgovarala lako i bez oklijevanja. U živom i dinamičnom razgovoru koji je uslijedio, došli smo do ključnih spoznaja, kao na primjer, da se roman sastoji od dvije cjeline, da je u prvoj opisan bijedan život u kući rođaka, a druga govori o boravku u čarobnjačkom svijetu. Učenici su zapazili da se u romanu isprepleću prošlost i sadašnjost, da su likovi stvarni i nestvarni. U galeriji nestvarnih likova najviše zanimanja pobudili su učitelji-čarobnjaci i duhovi, a oduševili su ih opisi tajnovitog ugođaja Hogwartsa, motivi čaranja, pretvaranja i opasnog istraživanja. U pogodnom trenutku razgovor je postupno usmjeren na pitanja i probleme koje su učenici trebali istražiti kod kuće. Kako im taj posao ne bi oduzeo odviše vremena, podijeljeni su u četiri skupine (A, B, C i D) od kojih je svaka dobila svoju zadaću.
Na početku drugog sata problemska situacija stvorena je čitanjem članka Harry Potter - najezda magije Mirjam P. iz lista Mi mladi, u kojem se dosta polemičkim i kritičkim tonom ukazuje na to djelo kao nemilu pojavu u literaturi. Većina teza koje smo izdvojili iz članka izazvala je u učenika ljutnju i neslaganje, ali dio ih je ipak svjestan kako bi se neka osjetljivija djeca mogla pretjerano zaokupiti svijetom mračnih sila i tako se udaljiti od zbilje. Srećom, rezultati malog istraživanja pokazali su da učenici sedmog razreda čarobnjačku temu nisu doživjeli kao propagiranje čarobnjaštva ili odluku za takav stil života, negp kao pokušaj da se na duhovit i maštovit način prikaže svijet posve suprotan dosadnom i krutom načinu života, u kojem često nema ni ljepote ni mašte. Taj obični život prikazan je pretjerano negativnim, kako bi se u njemu istaknula nevinost zlostavljanoga glavnog junaka. U tom čarobnjačkom svijetu ima borbe dobra i zla, baš kao u bajkama koje su dio tradicije i folklora mnogih, pa i našega naroda. Baš to luckasto i čarobnjačko privlači djecu, čak i kada je riječ o trinaestogodišnjacima, budi u njima radoznalost i silno ih uveseljava. A tek kada u djelu započne potraga za tajanstvenim kamenom mudraca, kad ono poprimi elemente detektivskog romana, vrlo im je teško prekinuti čitanje dok se tajne ne razotkriju i roman ne završi. U toj dobi djeca napetost i uzbudljivost štiva ističu kao najveću draž čitanja. Stoga učitelju, koji je svjestan da danas sve manje djece voli čitati, ne preostaje drugo nego da se pozabavi knjigama koje plijene pozornost mladih čitatelja te zajedno s njima pokuša iz tih tvorevina izvući ono najbolje ili pak raskrinkati pogubno i loše...



ČAROBNJAČKA PREDSTAVA

Koliko je tema čarobnjaštva zaokupila moje učenike, pokazalo se uskoro na izbornoj nastavi dramskog odgoja. Predloženo je da jednu radionicu posvetimo temi čarobnjaštva. Kako sam upravo tragala za temom koja bi nas mogla nadahnuti za stvaranje nove dramske igre, prijedlog je bio više nego dobrodošao. Naime, u programu po kojem već nekoliko godina izvodim izbornu nastavu dramskoga odgoja (Metodika 3,4; Pedagoška akademija, 2001) predviđeno je da se tijekom školske godine s učenicima izmaštaju dramske igre koje se mogu izvoditi na pozornici, na školskoj priredbi ili na Lidranu. Za stvaranje jedne dramske igre potrebne su nam tri radionice. Ipak, da bi se ostvarili svi zadaci, treba brižljivo isplanirati i osmisliti svaku fazu rada.
Rad radionica odvija se u učionici u kojoj je u sredini slobodan prostor, čistoj i prikladnoj za slobodno kretanje i igru. Učenicima treba biti dostupan materijal za pisanje, crtanje, po mogućnosti i neko priručno glazbalo, nekoliko najjednostavnijih rekvizita i kostima.

1. radionica: NEŠTO SE ČUDNO DOGAĐA

1. Zagrijavanje (kretanje, stvaranje raspoloženja za rad i suradnju)
2. Vođena vizualizacija uz glazbu
3. Izražavanje osjećaja, raspoloženja, doživljaja, verbalno, likovno, pokretom
4. Prikaz, tumačenje i međusobna podjela doživljaja
5. Skupne improvizacije o temi Nešto se čudno događa
6. Prikaz, analiza i zajedničke spoznaje

2. radionica: NIŠTA NIJE NEMOGUĆE

1. Vježbe opuštanja i disanja
2. Zajedničko putovanje u nepoznato
3. Ništa nije nemoguće - rad u skupinama (bajkoviti likovi, zamišljene sredine,
zadani rekviziti: kavez, globus, plašt...)
4. Stvaranje zajedničke priče od dijelova (početak radnje, zaplet, vrhunac, rasplet, epilog)
5. Prikazivanje postignuća pomoću pripovjedača i zaustavljenih slika
6. Dramatizacija priče (slike, prizori, dijalozi, monolozi, didaskalije)
7. Analiza rada i zadatak za sve sudionike: Razmisliti o naslovu dramske igre i imenima likova te prijedloge predati prije iduće radionice

3. radionica: KAKO JE LEA POSTALA - LEOPOLDINA

1. Zagrijavanje pomoću zadanih improvizacija (igre pokretom i glasom )
2. Razgovor o odabranom djelu, radnji, ideji, dramskoj strukturi, bajkovitom i stvarnom u djelu; Izbor naslova (Čarobnica Leopoldina)
3. Zadaci za doradu djela – rad u skupinama po troje (prizori, slike, mogući tumači uloga, karakterizacija likova, ideje za scenu, kostime i rekvizite, izbor glazbe)
4. Zaključni razgovor (usklađivanje prijedloga, stavova i mišljenja – dogovor o prvoj probi, vremenu, mjestu i načinu rada)
5. Zadaci za rad kod kuće (prepisivanje teksta, izrada kostima, rekvizita, priprema glazbe...)

Rezultati rada i osvrt na rad radionica

Na početku prve radionice uspostavljeno je vedro i suradničko ozračje pomoću dramskih igara i vježbi. Učenici se kretanjem i kroz igru oslobađaju napetosti i izražavaju potrebu za suradnjom i komunikacijom. To je faza pripreme za zajednički rad. Vođenom vizualizacijom uz glazbu uvodimo ih u dramatičnu situaciju iz života koja će u njima pokrenuti potrebu za kreativnim djelovanjem. Osjećaje i doživljaje mogu izraziti na različite načine: riječima, glazbom, crtanjem, pokretom, zaustavljenom slikom...Rad se odvija u zadanom vremenu i nakon stvaranja slijedi prezentacija skupnih postignuća. Osobito je važan razgovor u kojem se objavljuju doživljaji te donosi ocjena rada i zalaganja. Osvješćuju se problemi neshvaćene i zlostavljane djece i predlažu načini njihova rješavanja, na primjer: a) traženje pomoći društva; b) samostalno rješavanje nedaća; c) pokretanje svijeta mašte, čarolije i sna. Posljednje može dovesti do zanimljive priče koja se nizom vođenih aktivnosti i konkretnih zadataka polako pretvara u glazbenoscensko djelo koje se još dugo, tijekom uvježbavanja, mijenja i dorađuje. Moji su učenici na tri radionice uspjeli izmaštati, a potom uz moju pomoć i dramatizirati priču o dječaku koji stalno upada u nevolje. Kada mu pritekne u pomoć prijateljica Lea – Čarobnica Leopoldina, umjesto rješenja problema nastaju šaljivi obrati. Ta dramska igra izvođena je na školskim priredbama i na općinskom Lidranu. Osobito je zanimljiva spoznaja da je mojim učenicima, kao i meni, gotovo uvijek zanimljiviji proces izmišljanja i dramatizacije, nego samo uvježbavanje i izvođenje dramske igre. Važno je i to da likovi na neki način odražavaju unutrašnje svjetove, naravi i potrebe malih stvaralaca te vrlo često nose i njihova imena.

MULTIMEDIJSKA RADIONICA

Godinu dana poslije, kada je u naša kina stigao film Chrisa Columbusa, ponovno smo se vratili Harryju Potteru. Učenici koji su za vrijeme zimskih praznika gledali film jedva su dočekali da me obaspu dojmovima, koji su uglavnom bili pozitivni. Ipak, to oduševljenje nije se moglo mjeriti s onim što ga je izazvala knjiga. Ovaj put spremno sam dočekala njihove reakcije i pravovremeno se pripremila. Preporučila sam i ostalim učenicima da radi potpunijeg doživljaja pogledaju film u kinu, a potom nabavila videokasetu kako bih ga mogla na miru i bez žurbe analizirati. Ovaj put željela sam otići korak dalje od uobičajne usmene rasprave i pisanja kritičkih prikaza jer se radilo o učenicima VIII. razreda, koji su u dosadašnjem školovanju ipak stekli kakvu-takvu filmsku kulturu. Stoga sam pripremila dosta pisanog materijala u obliku nastavnih listića koji bi mogli poslužiti u svim fazama obrade filmskoga djela: za objavljivanje dojmova i doživljaja o filmu, pri ponavljanju i u sustavljivanju stečenog znanja iz filmske kulture, za stjecanje posve novog znanja, a osobito za razvijanje stavova i kritičkog mišljenja. Međutim, ugledavši na stolu hrpu pisanog teksta, osjetila sam i sama odbojnost prema njemu te ga odlučno reducirala na najmanju moguću mjeru. Odlučila sam se za radionički oblik nastave, koji je najomiljeniji baš zato što omogućuje primjenu različitih oblika i metoda rada. Rad takve radionice odvija se u nekoliko faza.
1. gledanje filma (izvan nastave, u slobodno vrijeme)
2. istraživačka radionica
3. dodatni i pripremni radovi
4. stvaralačka radionica
5. analiza i ocjena rada

STRUKTURA 1. RADIONICE

1. Upoznavanje s načinom i pravilima rada u multimedijskoj radionici
2. Motivacija za rad – neobični predmeti, rekviziti koji dočaravaju atmosferu filma
(čarobnjački šešir, plašt, štapić...)
3. Razgovor o gledanom filmu (anketa*)
4. Osnovni podaci o filmu** na prozirnici
5. Video ili DVD projekcija – usmjereno gledanje odabranih sekvenca
6. Istraživanje (po troje) pomoću vodiča (nastavni listići ili CD)
7. Rezultati istraživanja po skupinama
8. Ocjena i rezultati rada
9. Upute za dodatni rad (priprema stvaralačke radionice)

ZADAĆE: A/ Prikupiti slikovni materijal i članke iz tiska (za izradu plakata)!
B/ Odabrati sekvencu iz filma i raščlaniti je na kadrove (pripreme za
izradu stripa )!
C/ Izlistati s Interneta podatke o snimanju filma, autorima, glumcima
(građa za zidne novine ili web stranicu)!
D/ Obraditi rezultate ankete i istraživanja (materijal za pisanje prikaza)
________________________________________________________
*Podaci o filmu
Proizvodnja: SAD/Velika Britanija, 2001. Glumci:
Trajanje: 2 sata 32 minute Harry Potter: Daniel Radcliffe
Redatelj: Chris Columbus Ron Weasley: Rupert Grint
Scenarist: Steve Kloves Hermione Granger: Emma Watson
Glazba: John Williams prof.Dumbledore: Richard Harris
Proizvodnja: SAD/VelikaBritanija, 2001. prof.Mc.Gonagall: Magie Smith

**Anketa (nastavni listić)
1. Je li filmska adaptacija romana Harry Potter i kamen mudraca ispunila tvoja očekivanja?
2. Jesi li zadovoljan izborom glavnoga glumca i tumačima ostalih važnijih likova?
3. Kojim je filmskim izražajnim sredstvima dočarana čarobnjačka atmosfera u filmu?
4. Koji su bajkoviti likovi po tvome mišljenju u fimu dobro prikazani, a koji ti se ne sviđaju?
5. Što bi ti, da si redatelj, izmijenio u filmu?
***Vodič za istraživanje
A/ filmska radnja, odstupanja scenarija od sadržaja romana, glumačka ostvarenja
B/ scenografija, slika, kostimi, maske, filmski trikovi
C/ kretanje kamere, planovi, kadrovi, rakursi
D/ zvuk, glazba, elementi komike, žanrovska obilježja

STRUKTURA 2. RADIONICE

1. Priprema učionice i razvrstavanje prikupljenih materijala;
2. Podjela sudionika na skupine razbrojavnjem ili pomoću igrica
3. Podjela zaduženja u skupinama
4. Motivacija za rad glazbom iz filma ili čitanjem filmske kritike*
5. Stvaralački rad u skupinama:
A/ Izrada plakata od prikupljenog materijala
B/ Stvaranje teksta, izrada crteža i uobličavanje stripa
C/ Izrada zidnih novina za pano medijske kulture ili prilog za web stranicu
D/ Pisanje novinskog članka, pismenog prikaza ili reportaže
6. Predstavljanje – prezentacija skupnih uradaka
7. Analiza i ocjena rada skupina i pojedinaca
___________________________________________________
*Iz filmske kritike: Sanjin Petrović, Film koji je osvojio djecu i odrasle

Tijek rada, ciljevi i rezultati multimedijske radionice

Za radionički oblik rada potrebno je osigurati odgovarajući prostor, sva potrebna nastavna sredstva i pomagala i dovoljno vremena, jer u stvaralačkim fazama rada ne treba učenike prekomjerno požurivati. Na samom početku sudionike moramo upoznati s pravilima i načinom skupnog rada, uputiti ih na suradničko ponašanje i mogućnost da u svakom trenutku potraže pomoć voditelja. Metodom razgovora ili ankete provjerit ćemo odnos sudionika prema temi (filmu) i osobne doživljaje, a nakon toga postupno ih upoznajemo s preciznim zadaćama koje treba obaviti u zadanu vremenu.
Anketa nam otkriva da je riječ o djelu koje plijeni pozornost i oduševljava većinu učenika te na temelju njihovih prijedloga odabiremo sekvence koje će svi zajedno ponovo gledati. U fazi istraživanja koja slijedi učenici se o svemu dogovaraju u skupini, usklađuju i bilježe sudove pomoću unaprijed pripremljena vodiča (na nastavnim listićima ili disketi). Na kraju ove faze svaka skupina bira svog izvjestitelja, koji iznosi i obrazlaže zajedničke spoznaje. Među učenicima naći će se dobrovoljci koji će rezultate zabilježiti na računalu. Nakon izvještavanja voditelj uzima riječ kako bi sažeto iznio najvažnije spoznaje te predlože ocjenu rada pojedinih skupina, dok se članovi skupina mogu ocjenjivati dogovorom unutar skupine.
Kako će se nakon te održati i stvaralačka radionica, voditelj pojašnjava i obrazlaže zadaće koje treba obaviti za pripremu te radionice. Ona bi se trebala održati najkasnije za sedam dana. Do tada će učenici prikupljati i razmjenjivati materijale, savjetovati se s voditeljem i s nestrpljenjem pripremati za nastavak rada. One najmarljivije treba pohvaliti, a ostale poticati da se uključe u pripreme svojim prilozima. U stvaralačkoj radionici treba uvažavati zanimanje svakog pojedinog učenika i njegove sklonosti za određen oblik rada, ali i nastojati da stvaralačke snage u skupinama budu podjednako raspoređene. Prednosti radioničkog oblika rada su u tome što odiše radnom atmosferom, dobrom motivacijom i zajedništvom. Ostvarenja do kojih se dolazi zajedničkim snagama iznose se s ponosom i s manje straha od pogreške, a kada nije riječ o pojedincu, lakše se izriču i kritički stavovi. Obrazovni sadržaji koji se tako usvajaju lakše se i brže pamte i trajnije ostaju u sjećanju. Najveća je vrijednost multimedijske radionice u zanimljivu i promjenjivu tijeku rada, opuštenoj i prijateljskoj atmosferi koja nam u svakodnevnoj komunikaciji često nedostaje. Stoga se ne treba čuditi ako će vas učenici zapitkivati kada će moći ponovo sudjelovati u sličnoj čaroliji.
Dobro mi je poznato da za pripremu ovakve radionice treba mnogo vremena i energije, a o realizaciji da i ne govorimo. Uvjerena sam da bi svaki kreativan učitelj uspio ostvariti još smjelije zamisli kada bi radio u suvremenijim uvjetima i imao veći stupanj informatičkog znanja. Sve dok se to ne ostvari, mi koji obrazujemo nove generacije, a koji već prilično zaostajemo za njima, i dalje ćemo samo raspravljati o osuvremenjivanju nastavnog procesa, a u zbilji ćemo zapravo tapkati u mraku, među nadobudnim ciljevima i primitivnim alatima.

Literatura: Krešimir Mikić, Medijska kultura i tehnička podrška, Zapis, PB 2001.
D. Rosandić, Metodičke osnove suvremene nastave..,Školska knjiga, Zagreb,
1973.
S. Težak, Metodika nastave filma, Školska knjiga, Zagreb 1990.

Nevenka Mihovilović