MM izlog

Hrvatski film i književnost

Multimedijalni centar Studentskog centra u Zagrebu, u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom — Hrvatskom kinotekom, Jadran filmom i Hrvatskim filmskim savezom, tijekom studenoga nastavio je s prikazivanjem filmova iz ciklusa Hrvatski film i književnost. Uz uvodne komentare Daniela Rafaelića od 8. do 11. studenoga prikazani su filmovi Antona Vrdoljaka Karneval, anđeo i prah (1990), trodijelni omnibus prema novelama Ranka Marinkovića, Rajka Grlića Čaruga (1991), biografska priča o drumskom razbojniku opsjednutu idejama Oktobarske revolucije koju, doduše, shvaća na svoj način, Ante Babaje Izgubljeni zavičaj (1980), o povratku glavnoga junaka u rodni kraj i, barem u mislima, u djetinjstvo, i Tomislava Radića Timon (1973), prema motivima Shakespeareove drame, film o kazališnoj predstavi i dualitetu glumca na sceni i u životu, te od 15. do 18. studenoga, s prekidom 17. studenoga, kada je Kata Mijatović izvela videoperformans Resume, filmovi Antona Vrdoljaka Glembajevi (1988), po drami Miroslava Krleže, Branka Bauera Sinji galeb (1953), po motivima istoimenoga romana za djecu Tone Seliškara, te Mladena Jurana Potonulo groblje (2002) s obiljem nadnaravnih elemenata i detalja, prema istoimenom romanu Gorana Tribusona.

Smatra se kako je prvi hrvatski film nastao prema književnom predlošku bio Brcko u Zagrebu (1917) Arsena Maasa, a iste je godine snimljen i Matija Gubec Ace Biničkog. Od tih prvih pokušaja do danas čak je četvrtina svih hrvatskih filmova, ili točno 72 ostvarenja, snimljena prema književnim djelima autora u rasponu od Miroslava Krleže, Ive Vojnovića, Antuna Gustava Matoša do Mate Lovraka, Dubravke Ugrešić i Gorana Tribusona. Među najboljima su, između ostalih, filmovi Fedora Hanžekovića Bakonja fra Brne (1951) prema istoimenom romanu Sime Matavulja, Breza (1967) Ante Babaje, prema pripovijestima Slavka Kolara, Kad čuješ zvona (1969) Antona Vrdoljaka, prema memoarskim zapisima Ivana Šibla, Tko pjeva zlo ne misli (1970) Kreše Golika, prema noveli Dnevnik malog Perice Vjekoslava Majera, Družba Pere Kvržice (1970) Vladimira Tadeja prema istoimenom romanu Mate Lovraka, Mirisi, zlato i tamjan (1971) Ante Babaje, prema istoimenom romanu Slobodana Novaka, Okupacija u 26 slika (1978) Lordana Zafranovića, prema motovima knjige Dubrovnik ’41. Mate Jakšića, Ritam zločina (1981) Zorana Tadića, prema romanu Dobri duh Zagreba Pavla Pavličića.

U ciklusu je prikazano dvadesetak filmova, a izbor je nastojao zadovoljiti nekoliko kriterija, poput onoga da je riječ o manje poznatim ili rjeđe prikazivanim filmovima, da su u rasponu od istinskih remek-djela do posve promašenih ekranizacija te da je moguće, kritičkom valorizacijom, razgovorima s redateljima, književnim i filmskim teoretičarima i piscima po čijim su djelima filmovi snimljeni razjasniti korijene i poveznice hrvatske književnosti i filma.

Duško Popović