Povodi

FC IDE DALJE – U PODSTANARSTVU

Filmski centar ušao je i u novu godinu kao gradska ustanova u osnivanju sa statusom podstanara, ali s novim predsjednikom Programskog vijeća. Redatelja Hrvoje Hribar preuzeo je tu ulogu od dr. Mate Kukuljice (koji je u međuvremenu postao članom Kulturnog vijeća za film pri Ministarstvu kulture), te se odmah svesrdno angažirao u koncipiranju prikazivačkog programa centra i javnoj kampanji za rješenje konačnog statusa "najuglednijeg squata u državi".

Na posljednjem sastanku Programskog vijeća F-centra 28. veljače, "podstanar" u Kordunskoj ulici dobio je još jednu "virtualnu" adresu u Savskoj 25, ili na sadašnjoj adresi Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. Takva odluka bila je nužna zbog pravne procedure osnivanja Centra, koja je odgođena za jesen kada će o tome raspravljati i konačnu odluku donijeti Skupština grada Zagreba. Time nije riješeno i pitanje konačnog prostornog smještaja središnje filmske ustanove grada Zagreba sa svim sadržajima koje bi trebao imati: dvoranama, medijatekom, izložbenim prostorom, čitaonicom i uredima. U međuvremenu, Zagreb film, koji upravlja dvoranom Kinoteke, ustupio je FC-u još jedan prikazivački termin u tjednu – subotu, no taj će se redovito popunjavati programima tek od travnja. Za potrebe pedagoških programa Centru je neko vrijeme stavljena na raspolaganje dvorana Ergoneta na Kaptolu gdje su se prikazivali posebni i edukativni programi studentima i drugim zainteresiranim građanima. No u ožujku je Centar ostao bez te privremene adrese jer se Ergonet odselio negdje drugdje.


Prva tri mjeseca djelovanja centra, kojemu je središnja operativna služba i dalje Hrvatski filmski savez, općenito su dobro ocijenjeni. U dvoranu Kinoteke, koja to više nije, ali ugošćuje kinotečni program ustanove u nastajanju, vratila se (nova) kinotečna publika. Velikim odazivom na ponuđene programe, naročito na programe svjetske filmske klasike, koja je do sada prikazivana dislocirano na nekoliko adresa, publika je potvrdila nužnost osnivanja takve ustanove.

Inozemni kulturni centri i domaće institucije pokazali su spremnost na intenzivnu suradnju i razmjenu. U siječnju je tako nastavljen ciklus "Francuska kinematografija u 100 filmova" u suradnji s Francuskim institutom u Zagrebu i Multimedijalnim centrom. Program u veljači ispunilo je dvanaest filmova Rainera Wernera Fassbindera, a u povodu dvadesete godišnjice smrti njemačkog redatelja Goethe Institut u Zagrebu pobrinuo se i za prigodnu prezentaciju Fassbinderove umjetničke ostavštine u okviru izložbe RWF – pjesnik i majstor filma u Domu HDLU-a. Poljska ambasada ponudila je za ožujak program igranih filmova u nas gotovo nepoznatog redatelja Romana Zaluskog, a Šveđani filmove svojih starih majstora Mauritza Stillera i Victora Sjöströma (u ožujku). Osim toga, u prvom poslijepodnevnom terminu (17h), od početka veljače prikazuju se i svježe restaurirane kopije hrvatske filmske klasike iz pedesetih godina s filmskim žurnalima iz toga doba u predigri – svi iz fonda Hrvatske kinoteke. Ciklus hrvatskog filma nastavlja se u proljetnim mjesecima usporedo s novim programima: francuskim filmom, ciklusom talijanskog redatelja Marca Ferrerija, programom britanske "ealing" komedije i retrospektivom britangkog redatelja Terencea Daviesa, te njemačkim filmom sedamdesetih i Wernerom Herzogom.
Nažalost, programska satnica Filmskog centra u zagrebačkoj Kinoteci pokazala se pretijesnom za nabijene autorske retrospektive, jer gledanje tri filma istog autora za redom zahtijeva i slobodno vrijeme i gledateljsku koncentraciju. Bitka za zadovoljne filmoljupce i njihovo trajno sastajalište, čini se, trajat će prilično dugo.

Diana Nenadić