Mozaik

INSERT — PRVA RETROSPEKTIVA HRVATSKE VIDEOUMJETNOSTI

Potaknuti procvatom i rasprostranjenošću videoumjetnosti u Hrvatskoj na početku novoga milenija, kao i činjenicom da ona kontinuirano traje više od tri desetljeća, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu organizirao je prvu retrospektivnu izložbu hrvatskoga videa pod nazivom »Insert«. Četvero kustosa (Branko Franceschi; Silva Kalčić, Antonija Majača i Tihomir Milovac), okupili su od 20. rujna do 16. listopada, u Paviljonu 19 Zagrebačkog velesajma, sve generacije hrvatskih videoumjetnika, od ’pionira’ (Dimitrijevića, Ivekovićke, Martinisa, Trbuljaka) koji su početkom 1970-ih realizirali svoje prve radove, preko umjetnika koja su se u osamdesetima i devedesetima, odabravši video kao svoj primarni umjetnički medij, pridružili pionirima u etabliranju videa kao samostalnoga medija, do one najmlađe koja je tek započela s istraživanjima u ovom mediju na početku ovoga stoljeća, poput studenata splitske Umjetničke akademije i zagrebačke Akademilje likovne umjetnosti.
Postav izložbe, s radovima stotinjak umjetnika, ujedno je bio zamišljen kao presjek svih oblika u kojima se video pojavljivao na umjetničkoj sceni: video zatvorenog kruga, jednokanalni i višekanalni video, video instalacije i interaktivni video. Izložba je predstavila više od 200 djela te opsežan videoarhiv u digitalnom obliku koji se mogao pretraživati na priručnim računalima. »Insert« je otvoren videoperformansom Marijanov san Kate Mijatović, a zatvoren video-happeningom Bez naziva Ivana Marušića Klifa. Tijekom trajanja izložbe priređen je i niz predavanja. Hrvoje Turković govorio je o vezi između eksperimentalnog filma i videa, Davorka Vučić-Perić-Šneperger o »akademskom i istraživačkom u studentskom videu«, Dan Oki o performansu, glumi i pokretnim slikama, dok je Martinis elaborirao svoju staru ’tezu’: »Slika je virus«.
Hrvatski fimski savez sudjelovao je na »Insertu« s novijim radovima iz svoje profesionalne produkcije: End Art Ivana Ladislava Galete, Das Lied ist aus Ivana Faktora i Glenn Miller 2000 Tomislava Gotovca, a ustupio je priređivačima izložbe, također za jednokratnu uporabu, pojedine radove Vlade Peteka, Ivana Faktora, Sanje Iveković, Zdravka Mustaća, Tanje Golić, Vladislava Kneževića i Nicole Hewitt. (dozvolom umjetnika) pohranjene u arhivu HFS-a.

ZAVRŠEN PRVI DIO ANIMAFESTA
Nakon 33 godine postojanja i 16 uspješnih bijenalnih izdanja, 17. Animafest, svjetski festival animiranih filmova u Zagrebu prvi put je održan prema novom festivalskom kalendaru i to u dva dijela. Prvi dio Animafesta, posvećen dugometražnoj animaciji, održan je u kinu Tuškanac 25-30. listopada 2005, dok će se drugi, namijenjen kratkom metru odvijati u uobičajenom lipanjskom terminu (12-17. lipnja 2006). Do takve odluke organizatora došlo je zbog rastuće produkcije dugometražnih filmova u svijetu.
U konkurenciji na festivalske nagrade prikazano ih je ukupno dvanaest, a u posebnom programu šest animiranih filmova. Veliku nagradu Festivala dobio je film Nevolje dječaka Terkela danskog autora Thorbjorna Christoffersena i prijatelja. Nagrada Zlatni Zagreb (za iskazanu kreativnost u filmu europske produkcije) dobio je film Kvart mađarskog autora Arona Gaudera. Posebno priznanje Festivala dobili su japanski autor Kihachiro Kawamoto za film Knjiga mrtvih te američki autor Bill Plympton za Hair High. Priznanje je dobio i film Među trnjem švedskih autora Uzija i Llote Geffenblad. Ove godine dodijeljene su nagrada i priznanja za najbolje sinhroniziranu ulogu na hrvatski jezik u animiranom filmu prikazanom u razdoblju od 2003. do 2005. godine.

LORA U AMSTERDAMU
Nakon prikazivanja na nizu festivala u Hrvatskoj i regiji, na najvećem europskom televizijskom festivalu Prix Europa te na dokumentarnom festivalu Film South Asia u Nepalu, dokumentarac Nenada Puhovskog Lora — Svjedočanstva prikazan je na festivalu IDFA u Amsterdamu (24. 11.-4. 12. 2005.). IDFA (International Documentary Festival Amsterdam) najveći je i najznačajniji svjetski dokumentarni festival, a Lora je, kao jedini hrvatski film, uvrštena u selekciju »Reflecting Images«.
Uz to, film je prikazan i na programu TV B92 u Beogradu te TV Jadran u Splitu, a očekuju ga i projekcije na festivalima u Mariboru, Berlinu i Budimpešti.

ANA HUŠMAN I LALA RAŠČIĆU ATELIERU ALTERNATIVA
Nakon niz zajedničkih videoradova, Ana Hušman i Lala Raščić realizirale su i zajedničku izložbu u zagrebačkom Atelieru Alternativa pod nazivom »Icons share their wisdom«, koja je otvorena 9. studenoga. Mlade umjetnice izložile su dva zajednička (intervencija u javnom prostoru Grad na brdu i audioprojekt Icons Share Their Visdom) i dva samostalna rada (Internet projekt Na mojoj stanici A. Hušman i My First Video in a Year and a Half L. Raščić).

HRVATSKA U MEĐUNARODNOM PROGRAMU RAZMJENE VIDEOPROGRAMA
Serial Cases_1 Acquaintance naziv je projekta razmjene videoprograma između umjetničkih centara i kustosa osam zemalja Srednje i Južne Europe i Bliskog istoka, u koji se Hrvatska uključila preko kustosice Antonije Majače. Projekt je »usmjeren na detektiranje radova koji svojim komunikacijskim aspektima mogu razotkriti zajednička iskustva i paralelne povijest na temelju sličnih političkih, socijalnih i ekonomskih uvjeta te konstruirati veze između različitih geografija«. Prva faza projekta odvija se od studenog 2005. do ožujka 2006. kao serija video projekcija u osam gradova — Holonu, Istanbulu, Pragu, Sofiji, Grazu, Iasiju, Novom Sadu i Zagrebu, a digitalnu postprodukciju i koordinaciju vodi Israeli Center for Digital Art Holona.
Na prvoj od niza projekcija koja se paralelno odvijala u Holonu i Istanbulu 8. studenog 2005. prikazana je hrvatska selekcija Antonije Majače i selekcija češkog kustosa Michala Kolečeka.
Hrvatsku selekciju čine radovi Lale Raščić, Davida Maljkovića, Goran Devića, Kristine Leko, Zlatka Kopljara, Vlatke Horvat, Renate Poljak, Tanje Dabo i Mladena Stilinovića.

HRVATSKI KRATKI FILM NA DokMa FESTIVALU U MARIBORU
Na relativno mladom slovenskom festivalu dokumentarnoga filma u Mariboru — DokMa (2-6. studenog 2005), predstavljen je izbor iz hrvatske antologije kratkoga alternativnog i dokumentarnog filma. Prikazani su filmovi: Siesta (1961) i Zahod M. Pansinija, Monolog o Splitu I. Martinca (1962), Plavi jahač (Godard-Art) T. Gotovca (1964), Čekaonica A. Babaje (1965), Sunt Lacrimae Rerum E. Galića i K. Quiena (1965), Pohvala ruci B. Žižića (1968), Klesari E. Galića (1968), Reciatal P. Krelje (1972), Bino, oko galebovo N, Babića (1973), Pletenice Z. Tadića (1974).

VALCER NICOLE HEWITT U PARIZU
Nicole Hewitt nastupila s eksperimentalnim filmom Valcer na kulturnoj manifestaciji 10. Rencontres Internationales Paris/Berlin (15-27. 11. 2005.). Riječ je o jednoj od najvažnijih pariških kulturnih priredbi, koja ove godine okuplja autore iz 70 zemalja i 250 radova s područja eksperimentalnog i dokumentarnog filma, videa i medijske umjetnosti. U okviru programa prikazani su radovi Jona Josta, Haruna Farockog, Mikea Hoolblooma, Johana Grimonpreza, Steine Vasulka, program filmova u selekciji Daniele Huillet i Jean-Marie Strauba te video i multimedijske instalacije Tonyja Cokesa, Richarda Bilinghama i Petara Rosea.

NOVI BALTAZARI
Četiri nove epizode crtanog serijala Zagreb filma o profesoru Baltazaru, prikazani su 30. studenoga 2005., zajedno s pilot epizodom animiranog filma Glupača Mare Milin u zagrebačkoj »Kinoteci«, kao posljednji filmski program u nekad kultnom okupljalištu filmofila koje je vraćeno svojemu prvobitnom vlasniku Crkvi sv. Blaža. Autori novih epizoda serijala, koji su prije četvrt stoljeća osmislili Zlatko Grgić, Boris Kolar i Ante Zaninović, Marijan je Lončar, animator koji je radio na serijalu Mali leteći medvjedići i cjelovečernjim Čudnovatim zgodama šegrta Hlapića.

OGRESTA SE OKUŠAVA U ANIMACIJI
U stankama između igranih filmova, redatelj Zrinko Ogresta realizirao je u produkciji 4 FILM-A i Zagreb filma svoj prvi animirani film Lift, šestominutnu satiru o uspinjanju na društvenoj ljestvici i polugama moći.
Producentica »Lifta« je Anita Juka, a Ogrestini suradnici Neven Petričić, glavni crtač i animator, te skladatelj Neven Frangeš, za obradbu slike zaslužan je »Kenges studio«, a zvuka »Ater studio«.

7. DANI HRVATSKOGA FILMA U BERLINU
Berlinsko kino Arsenal ugostilo je od 24. do 30. studenog 2005. hrvatske filmove novije produkcije u okviru 7. Dana hrvatskoga filma. Jedina iznimka u programu bila je Živa istina iz 1972. Tomislava Radića, koji je u Berlinu predstavljen i ovogodišnjim pulskim pobjednikom Što je Iva snimila 21. listopada 2003. Igranu selekciju dopunili su Oprosti za kung fu Ognjena Sviličića, Duga mračna noćAntuna Vrdoljaka, 100 minuta slave Dalibora Matanića i omnibus Seks, piće i krvoproliće Borisa T. Matića, Zvonimira Jurića i Antonija Nuića. U dokumentarnom programu prikazana su četiri filma iz 2005.: Za osjećaj taj znašTomislava Jageca, Od jutra do mraka Dražena Žarkovića, Purgatorij Zdravka Mustaća i Maratonac Petra Krelje. Akademkija dramske umjetnosti predstavila se u Belrinu izborom od pet studentskih filmova: Plavi poni Ivone Juke, Buket Petra Oreškovića, Posljednji dan kućnog ljubimca Jasne Zastavniković, Park Saše Bana i Meni bez mene Čejen Černić.

’ABYSSOS’ TONIJA MEŠTROVIĆA U SPLITU
Splitski umjetnik mlađe generacije Toni Meštrović, koji u svojim videoradovima često tematizira more, izložio je u splitskoj Galeriji umjetnina video-zvučnu instalaciju »Abyssos«, nastalu od materijala snimljenog u blizini otoka Veli Drvenik. »Osamnaestominutni film putovanje je prema morskom ambisu i natrag, ali i zoran prikaz procesa sjećanja. Njegovi akteri su, osim samog umjetnika: lanterna, brodski motor, jato tuna, morski bezdan (stvarni i artificijelni), mjehurići zraka u vodi, morska pjena, pomorska karta okolice Splita i dvije hobotnice. Na njih kamera nailazi na svojemu virtualnom putu prema ambisu i natrag, i zaustavlja se kako bi uhvatila sliku i zvuk, te otvorila put njihovoj transformaciji.«

ŠAMANOVIĆU NAGRADA U BRATISLAVI
Jednominutni igrani film Od sutra snimatelja i redatelja osvojio je treću nagradu na Međunarodnom filmskom festivalu u Bratislavi (2. do 10. prosinca). U konkurenciji festivala sudjelovali su kratki igrani filmovi u trajanju pet i jednu minutu. Od sutra je već nagrađen na festivalu TheOneMinute u Amsterdamu, gdje je proglašen najboljim u kategoriji kratke priče.

OSVAJANJE PROSTORA — FILMSKI I VIDEOPROGRAM
Hrvatski filmski savez u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti Zagreb i Kolekcijom Generali Foundation Beč, organizirao je prigodni filmski i videoprogram uz izložbu Osvajanje prostora postavljenu u Galeriji Klovićevi dvori od 27. listopada do 9. prosinca 2005. godine.
U petak, 4. studenoga održan je Performance/Food Body Politics Marthe Roslewr, a dan kasnije Action/Film Media and Body Valie Export. U petak, 11. studenoga Dan Graham je predstavio Performance/Architecture Rock My Religion, a u subotu, 12. studenoga Gordon Matta-Clark Architecture/Performance Cuttings I. Sanja Iveković je 18. studenoga prikazala jedan video s Daliborom Martinisom, Andrea Fraser je u petak, 25. studenoga održala Gallery Tours Speeches and Another Performance, a Friedl Kubelka 26. studenoga predstavila Davida Lamelasa. U petak, 2. prosinca, radove su predstavili Dora Maurer, Goran Ttrbuljak, Isa Genzeken i Apolonia Susteršić, a dan poslije nastupio je Gottfried Bechtold. U petak, 9. prosinca Harun Farocki prikazao je Interfaces, video nastao u suradnji s Andrejom Uijca, a u subotu, 10. prosinca nastupio je samostalno i završio ciklus filmskih i videoprograma uz izložbu Osvajanje prostora. dp

*** ***