 |
11. ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE Dr. ANTE PETERLIĆ |
 |
Info
Varaždinske Toplice, 22. - 31. kolovoza 2009.
Priređivač:
Hrvatski filmski savez
Filmski i video primjeri: Hrvatski filmski savez i Hrvatska kinoteka
Filmska i videotehnika: Hrvatski filmski savez
Glavni pokrovitelj: iStyle
Sponzor i strateški partner na području Interneta: Hrvatski Telekom
Održavanje Medijske škole pomažu:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske
Hrvatski audiovizualni centar
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba
Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke
Hrvatska zajednica tehničke kulture
Savjet Škole:
Petar Krelja (predsjednik)
Vera Robić-Škarica (voditeljica Škole)
Vanja Hraste (tajnica Škole)
Bruno Kragić, Nikica Gilić, Vesna Lendić-Kasalo, Edo Lukman, Krešimir Mikić, Irena Paulus, Dubravka Težak i Hrvoje Turković (Savjet Škole)
Polaznici
Nastavnici osnovnih i srednjih škola, studenti učiteljskih i umjetničkih akademija, autori iz filmskih i videoudruga, osobe zainteresirane za dopunsko medijsko obrazovanje.
Program
Raspoređen u devet radnih dana, 90 nastavnih sati (cjelodnevni rad) u ovim oblicima rada: predavanja, metodičke radionice, videoradionice (kao samostalni programi), projekcije filmova, skupne rasprave o filmu.
Svrha
Škola je ponajprije namijenjena nastavnicima koji u okviru nastave hrvatskoga jezika i izborne nastave provode nastavni program medijske kulture, odgajateljima u predškolskim ustanovama, kao i voditeljima filmskih i videodružina. Otvorena je i svima drugima koji teže steći ili dopuniti medijsko obrazovanje. Dvostruka je svrha programa Škole medijske kulture: prvo, nastavnicima i odgajateljima, kojima je to potrebno, oni daju temeljna znanja za provedbu nastave (osnove medijske teorije; osnove filmskoga jezika; temeljne filmske vrste; intermedijske veze, metodičke radionice), a u radionicama omogućuje stjecanje neposrednih stvaralačkih i radnih iskustava korisnih za nastavu te za upućeniji praktični rad s učenicima. Drugo, svrha je škole omogućiti trajno obrazovanje nastavnika i zainteresiranih pojedinaca, pa im u tu svrhu pruža posebne obrazovne programe sa stalno novim i aktualnim temama.
Struktura Škole
Škola medijske kulture u 2009. nudi četiri programa, dva seminarska i dva radionička.
(a) Prvi stupanj (osnovni) seminarskoga programa pruža temeljna znanja, a namijenjen je nastavnicima i drugim polaznicima koji ta znanja nisu mogli steći u okviru svoga studija ili koji ta znanja trebaju utvrditi.
(b) Svrha je drugog stupnja (trajno obrazovanje) seminarskog programa pružiti dodatna, specijalizirana znanja profesorima u osnovnim i srednjim školama i drugim zainteresiranim pojedincima. Ponuđeni predmeti mijenjaju se svake godine; biraju se nove važne i zanimljive teme, izvještava o promjenama u praksi i novinama u znanosti o umjetnosti, tako da isti polaznici mogu iz godine u godinu pohađati seminar. On tako omogućuje permanentno obrazovanje nastavnika i drugih polaznika.
Dio drugostupanjskoga seminarskog programa razdvaja nastavu za nastavnike osnovnih škola od nastave za nastavnike srednjih škola, prilagođujući dodatan program posebnostima dvaju nastava.
(c) Prvi radionički program – sastoji se od (1) radionice za dokumentarni film, (2) radionice za igrani film, (3) radionice za TV-reportažu, (4) radionice za animirani film i (5) metodičke radionice za učitelje medijske kulture (novi program). Namijenjen je voditeljima filmskih i videodružina (bez obzira kojega su nastavnog profila voditelji), nastavnicima koji teže steći i radni uvid u stvaralačku praksu te ostalim polaznicima sa sličnim interesima. Oni praktičnim radom (izradom videodjela) stječu izravno proizvodno iskustvo potrebno za vođenje toga tipa radionica, odnosno za upućeniju analizu filma u nastavnom procesu. Polaznici mogu na uzastopnim školama upisivati različite radionice kako bi stekli sva specijalizirana iskustva koja one nude. Pretpostavka je upisa u radionice završen prvi seminarski stupanj.
(d) Specijalizirani radionički program namijenjen je onima koji su završili neku od osnovnih radionica programa i žele produbiti znanje iz nekoga specifičnog oblika proizvodnje. Sastavljen je od četiriju radionica iz (1) radionice za kameru i snimanje, (2) radionice za montažu, (3) radionice za scenarij u filmu, (4) radionice za radiofoniju, (5) radionice za postprodukciju zvuka i (6) radionice za digitalnu fotografiju (novi program). Polaznici mogu od godine do godine birati različite radionice, kako bi upotpunili specijalistička znanja.
Nositelji programa su vrhunski stručnjaci na području filmske, televizijske i medijske kulture, odnosno afirmirani pedagozi, filmski i televizijski stvaraoci (abecednim redom: dr. Midhat Ajanović, sveučilišni profesor; Višnja Biti, urednica; Damir Čučić, filmski redatelj; Melita Forjan-Horvatek, profesorica; Ivana Fumić, filmska montažerka; Josip Grozdanić, filmski kritičar; Dražen Ilinčić, filmski kritičar; Mirjana Jukić, profesorica; mr. Bruno Kragić, filmolog; Petar Krelja, filmski redatelj, pisac o filmu; Edo Lukman, voditelj u Školi animiranog filma Čakovec; dr. Berislav Majhut, sveučilišni profesor; Krešimir Mikić, filmolog, sveučilišni profesor; Diana Nenadić, filmska kritičarka; Nenad Polimac, filmski kritičar; Boris Poljak, filmski snimatelj; Dubravka Premar, montažerka slike i zvuka; Goran Tribuson, književnik i scenarist, sveučilišni profesor; Snježana Tribuson, filmska redateljica, sveučilišna profesorica; dr. Hrvoje Turković, filmolog, sveučilišni profesor; Vedrana Vrhovnik, radijska redateljica, sveučilišna profesorica; Marina Zlatarić, profesorica; Slaven Zečević, filmski montažer i dr. ugledni nastavnici koji se angažiraju prema potrebi). Svake godine u radu Škole sudjeluju gosti – na primjer, istaknuti filmski i televizijski redatelji, gostujući predavači.
Popratni sadržaji
(a) U okviru predavanja obilno se koriste filmski, televizijski i video primjeri. (b) Svake večeri priređuju se projekcije cjelovečernjih filmova, obvezne za sve polaznike, a o filmovima se skupno diskutira sljedećeg dana. Na projekcijama se prikazuju kapitalna djela filmske umjetnosti, odnosno ona koja se vezuju uz seminare. (c) Vezano uz predavanja po izboru se, u poslijepodnevnim satima, prikazuju programi dokumentarnih i animiranih filmova, s uvodni komentarima stručnjaka. (d) Ove godine posebno će biti osigurana prezentacija Zakona o audiovizualnim djelatnostima i novoosnovanog Hrvatskog audiovizualnog centra, predavanje o izdavaštvu filmskih knjiga u Hrvatskoj, a na prvom stupnju u poslijepodnevnim terminima uvode se metodičko-filmske radionice koje će biti organizirane za provođenje medijske kulture po HNOS-u. (e) Posljednjeg dana prezentiraju se pred svim polaznicima i nastavnicima Medijske škole rezultati seminarskih programa i radovi videoradionica uz javnu analizu svakoga rada. (f) Svake godine rad Škole prati posebno izdanje biltena Hrvatskog filmskog saveza – Zapis – u kojemu nositelji programa objavljuju tekstove, kao priručnu literaturu uz teme što se obrađuju te godine. (g) U okviru Škole polaznicima se također nude raspoložive knjige, stručni časopisi i priručnici za dopunsko obrazovanje (npr. Hrvatski filmski ljetopis, također izdanje Hrvatskog filmskog saveza, koji je Ministarstvo prosvjete preporučilo kao dodatnu literaturu za medijsku kulturu u osnovnoj i srednjoj školi; filmološka izdanja Hrvatskog filmskog saveza; te prikladna izdanja nakladnika školskih udžbenika).
|
