Prosinački program kina Tuškanac

Ljudske priče Franka Capre

Konac godine će u kinu Tuškanac, između ostaloga,biti obilježen filmovima redatelja, scenarista i producenta Franka Capre (18. svibnja 1897. u Palermu, Sicilija, Italija - 3. rujna 1991., u devedeset i petoj godini, od srčanog udara, u snu, u La Quinti, Kalifornija, SAD), rođenog kao Francesco Rosario Capra, koji se kao šestogodišnjak s obitelji preselio u SAD, diplomirao kemiju, postao naturalizirani državljanin SAD-a i promijenio ime u Frank Russell Capra, filmsku karijeru počeo u nijemom filmu, od 1930. surađivao s Mackom Sennettom, a onda se osamostalio.

Capra je pun oprečnosti, pa iako su mu često suradnici bili ljevičari, koji su nastojali prikazati duh Rooseveltova New Deala i govorili o malim ljudima iz svakodnevnog života, radnicima, seljacima i poštenoj inteligenciji, bio je konzervativni republikanac, divio se fašistima i diktatorima Franciscu Francu i Benitu Mussoliniju, a u vrijeme McCarthyjeve ere bio tajni doušnik FBI-aja.  

Radio je i dokumentarce u vrijeme Drugog svjetskog rata, a za Zašto se borimo i Uvod u rat dobio Oscare. Posljednji je film Šešir pun čuda s Glennom Fordom i Bette Davis snimio 1961.

Filmovi mu obično iznose jasne poruke o temeljnim vrijednostima ljudske prirode i dokazuju vrijednost nesebičnosti i marljivosti, teme su im blagotvorne i lagane,a neki ih nazivaju Capra-corn ili Caprasque.

Kadar iz filma Divan život

Od 9. do 20. prosinca će biti prikazani filmovi Dokoličarke (1930), Platinasta ljepotica (1931) s Lorettom Young, Robertom Williamsom i Jean Harlow, koja je tih godina bila poznata kao vamp (od vampirica), s tri braka, 155 cm visine i umrla sa samo dvadeset i šest godina, od moždanog edema koji je izazvao zatajenje bubrega, Čudotvorka (1931) s Barbarom Stanwyck u ulozi lažne propovjednice Florence Fallon, inače jedan od pet filmova kojeg su Capra i Stanwyck snimili skupa, Američka ludost (1932) po scenariju Roberta Riskina, složena priča o Velikoj ekonomskoj krizi, gangsterima i ljubavnim zavrzlamama, Dama za jedan dan (1933) opet s Riskinom kao piscem scenarija, Dogodilo se jedne noći (1934), često na listama najboljih filmova svih vremena te prvi film s pet osvojenih glavnih Oscara, za najbolji film, najboljeg redatelja, najboljeg glumca i glumicu te najbolji scenarij, s Claudette Colbert i Clarkom Gableom u ulogama razmažene bogatašice i novinara bez posla koje spoji slučaj, prvo se ne podnose, a na kraju ludo zaljube, Gospodin Deeds ide u grad (1936) s Gary Cooperom i Jean Arthur, njegovom omiljenom glumicom, u ulogama seoskog momka, prostodušnog nasljednika velikog novca kojeg svi pokušavaju pokrasti i zainteresirane da mu otvori oči (i naravno, lijepe) novinarke, drugi Caprin Oscar za režiju, zatim avanturistička dramska fantastika, komercijalno neuspješna, više puta ponovo montirana i uzrok brojnih sudskih procesa Izgubljeni horizont (1937), politička drama Gospodin Smith ide u Washington (1938) s Jamesom Stewartom i ponovo Jean Arthur, U grob ništa ne nosiš (1938) s Riskinom kao scenaristom te Jean Arthur, Jamesom Stewartom i Lionelom Barrymorom u glavnim ulogama, treći Oscar za režiju, Upoznaj John Doea (1941) s Barbarom Stanwick i Gary Cooperom, o novinarki koja izmisli priču o lutalici, a njen izdavač je želi politički zloupotrijebiti (film je inače doveo do sloma Caprine producentske kuće) i Caprin (te Stewartov) najomiljeniji Divan život (1946), obiteljska drama o dečku iz maloga grada koji ostvaruje mnoge snove, ali i čini brojne, ljudske greške zbog kojih odluči počiniti samoubojstvo na Badnjak (film se često prikazuje u Božićno vrijeme), ali ga spasi beskrilni anđeo Clarence, koji će za to končano dobiti krila, s Jamesom Stewartom, Donnom Reed i Henry Traversom kao Clarensom.

Uvodnu će riječ održati dr. sc. Bruno Kragić.

Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com

09.12.2020.