Izložba fotografija Milana Bukovca
Havana
Trinaest izloženih fotografija je dimenzija 40x30 cm, a dvadeset i dvije 30x40, ili za one koji su manje vični fotografskom izričaju, dio izložaka je kadriran okomito, dio vodoravno, sve snimljene pomoću Leica M8 kamere, prve digitalne koja se pojavila 2006. godine, što samostalnoj izložbi fotografija autora Milana Bukovca naslovljenoj Havana, svečano otvorenoj 9. studenoga, koje će trajati do 3. prosinca, u Fotogaleriji Dubrava, u Narodnom sveučilištu Dubrava, daje dodatni ritam. Motivi su havanske ulice i stanovnici, pa najčešće oldtimeri kojima se i danas voze po gradu i otoku, kontrasti između stoljeće ili dva starih karipskih palača što su uglavnom izgubile prijašnji sjaj i polu-ruševina u predgrađima koje ga nikad i nisu imale, sjaj te države s tri puta više stanovnika od Hrvatske koja se ponosi turističkim atributima i svjetski poznatim zdravstvenim sustavom i bijeda dobrim dijelom prouzročena dugotrajnom izolacijom na koju su je osudili ljudi koji se inače zaklinju u slobodu i liberalizam, a iste vrijednosti guše ako nisu u skladu sa (njihovim) standardima slobodnog svijeta. Konačno, na fotografijama se mogu pronaći i neka poznata lica, prijatelji s kojima je protekao taj bajkoviti put i boravak u drugačijem svijetu.
Uvodni tekst u katalogu izložbe napisao je kolega i član AS-a Srećko Lebinec, a ustvrdio je da se fotografijama snimljenim u vrijeme posjeta Kubi Bukovac dokazuje i kao vrstan dokumentarist bilježeći detalje kojima svestrano osvjetljava svakodnevicu grada i države o kojima većina ima tek maglovite i često šablonizirane spoznaje, po prirodi stvari najčešće dobrim dijelom pogrešne, a sad im se otvara posve novi i drugačiji pogled. Kao i mnogo toga što nam je nedostupno, tajnovito i mitsko, i Kuba se doima zavijena u teške magle iako je najčešće obasjana suncem. Posebna je vrijednost Bukovčevih fotografija Havane i Kube izostanak ili čak podsmijeh uobičajenim turističkim snimkama, a izuzetna vrhunska tehnička kvaliteta i superiorni profesionalizam se naravno podrazumijevaju.
Milan Bukovac je dugogodišnji autor (u petom osnovne, sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća, učlanio se u školsku filmsku sekciju i u Kinoklub Zadar i u njemu stekao prva iskustva o fotografiji i filmu) prije svega animiranih i eksperimentalnih filmova koji su nastajali u Kinoklubu Zagreb (čiji je član bio od 1976. do 1989.), a zatim u Autorskom studiju – fotografija, film, video kojeg je uz pomoć prijatelja i istomišljenika osnovao 1992. godine i vodi ga još i danas. Temeljna je ideja bila osiguranje autorske kreativne slobode u svim segmentima stvaralaštva, pa se i najveći broj članova uvijek bavio i filmom i fotografijom i videom, kako i naziv kluba asocira. Milan Bukovac je ostvario veliki broj radova koji su uvršteni u retrospektivne programe i antologije hrvatske avangarde, često nagrađivan kod nas i u svijetu (dobio je između ostalih dva Oktavijana te zlatnu medalju za eksperimentalni film na UNICA 93 u Argentini), a uz film se aktivno bavi fotografijom i priredio je veći broj samostalnih izložaba te sudjelovao na nizu kolektivnih. Bio je i tehnički tajnik Hrvatskog filmskog saveza, pa snimatelj na Hrvatskoj televiziji gdje danas obavlja dužnost voditelja Odjela kamermana te voditelj niza filmskih radionica i tečajeva snimanja, montaže i animacije. Član je Međunarodnog udruženja animatora ASIFA, Hrvatskog društva filmskih djelatnika i Hrvatskog novinarskog društva. Diplomirao je na Studiju filma, televizije i novih medija,
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com
18.11.2020.