FILMOVI VLATKA GILIĆA NA KRATKOM UTORKU

U utorak 19. i srijedu 20. svibnja u 20h u kinu Tuškanac u Zagrebu biti će prikazana velika retrospektiva kratkih filmova jednog od najznačajnijih jugoslavenskih filmskih autora svih vremena Vlatka Gilića, uz njegovo prisustvo. Nakon više od 30 godina u Hrvatskoj će se opet moći vidjeti njegova višestruko nagrađivana remek djela kao što su 'Ljubav', pobjednički film festivala u Oberhausenu 1973. koji je beogradski Institut za film proglasio najboljim jugoslavenskim kratkim filmom svih vremena, 'Dan više' (pobjednički film festivala u Oberhausenu 1972.), 'In continuo' (Srebrni medvjed festivala u Berlinu 1971.) i 'Moć' (službena konkurencija festivala u Cannesu 1973.), kao i niz ranijih ništa slabijih ostvarenja. Filmove će najaviti sam autor, uz pomoć dr. Živka Popovića, profesora filmologije na Akademiji umetnosti Novi Sad.

Vlatko Gilić

Iako je rođen u Podgorici 1935., Vlatko Gilić diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Filmom se počeo baviti sredinom 60-ih, a od 1966. do 1973. snimio je niz od desetak vrlo inovativnih kratkih filmova, uglavnom na razmeđi dokumentarnog i igranog. Radi se o filozofskim, egzistencijalističkim djelima koje karakterizira stroga formalistička režija s naglaskom na vizualno i nedostatak dijaloga. To su svojevrsni metaforički filmski eseji koji prvenstveno propituju ljudsku prirodu i njenu bit.

Vlatko Gilić

Sigurno najpoznatije djelo iz Gilićevog opusa je 'Ljubav', laureat Oberhausena kojim su u to vrijeme kraljevali jugoslavenski filmovi, ali i film koji je 1973. bio nominiran za Zlatni Globus, što nije često polazilo za rukom radovima iz ovog dijela svijeta. 'Ljubav' je u osnovi (kao i uostalom svi Gilićevi filmovi) vrlo jednostavan prikaz posjeta supruge radniku koji radi na gradilištu mosta u kanjonu Male Rijeke u Crnoj Gori. No snimajući uobičajenu situaciju na neuobičajenom mjestu i to korištenjem pažljivo komponiranih dugih kadrova bez dijaloga, autor stvara neobično jak emocionalni naboj.

Ljubav

Drugi pobjednik Oberhausena film 'Dan više' vizualna je poetska reprezentacija autorovog vjerovanja da je čovjek 'spreman proći kroz pakao da bi živio makar malo dulje'. Gilić u njemu u fascinantnom ambijentu sumporne magle snima nepregledne količine golih tijela uglavnom postarijih posjetitelja Bujanovačke banje u Srbiji čije blato navodno ima ljekovita svojstva. Za ovu odu snazi ljudske nade recenzent NY Timesa napisao je da 'ima kadrove na kojima bi mogao pozavidjeti i Fellini'.

Ljubav

Dobitnik Srebrnog medvjeda na festivalu u Berlinu 1971. 'In Continuo' film je o danu u životu jedne klaonice u Podgorici. No, za razliku od većine (mnogobrojnih) filmova u kojima je prikazano ubijanje životinja u svrhu zadovoljenja čovjekovih prehrambenih potreba u ovome Gilić ne prikazuje čin klanja, nego sve što mu prethodi i slijedi. Praćenjem minucioznih priprema djelatnika ustanove, a onda i potoka krvi i iznutrica koje se slijevaju niz pod klaonice stvara metaforičku sliku punu jaču nego što bi to bio banalni prikaz samog čina nasilja. Gilić kaže da je ovim filmom o sklonosti ljudskog roda prema ratu i nasilju htio prikazati 'tragediju svih civilizacija, od drevnog doba do danas'.

In Continuo

Možda najneobičniji i svakako najkontroverzniji od Gilićevih kratkih filmova je Moć (1972.), jedan od rijetkih dokumentaraca koji je prikazan u službenoj konkurenciji Cannesa. U njemu autor snima seansu majstora telepatije i hipnoze Slobodana Ćirkovića Roka pod imenom 'Kako upravljati drugima?' na kojoj grupa muškaraca pod hipnozom nanosi bol, kako sami sebi tako i jedni drugima. Kroz taj brutalni i ponekad za gledatelje (ali ne i za hipnotizirane aktere) bolni proces Gilić progovara i o danas vrlo aktualnim temama kao što su manifestacija zloupotrebe moći, manipulacija ljudima i kontrola volje. Film s kojim je Gilić ostvaio krunu svoje kratkometražne karijere je u Cannesu bio dočekan sa šokom, ali i s oduševljenjem.

Moć

Iako je nakon tog uspjeha snimio i dva dugometražna filma 'Kičma' (1975.) i 'Dani od snova' (1980.) koja su igrala u službenoj konkurenciji canneskog filmskog festivala, a 'Kičma' je bila i na užem spisku kandidata za nominaciju za Oscar za najbolji strani film, Gilićeva redateljska karijera uskoro je prekinuta jer se našao u nemilosti jugoslavenskih vlasti. U njegovim djelima prepoznati su 'antikomunistički i antidržavni elementi', tako da iako je napisao desetak dugometražnih scenarija, nije mogao dobiti financijsku podršku da ih realizira. Zadnjih 30 godina Vlatko Gilić radio je kao profesor na Akademiji umetnosti Novi Sad i Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju odbijajući davati intervjue i izjave za javnost zbog nemogućnosti da snima filmove. Iz istog razloga više od 30 godina nije bila organizirana retrospektiva njegovih radova na tlu bivše Jugoslavije, sve do lanjske u Pančevu.

Moć

Vlatko Gilić jedini je autor iz jugoistočne Evrope uvršten među 50 najvećih redatelja u povijesti filma u anketi koju je među američkim filmskim kritičarima proveo medijski gigant NBC, a kopije njegovih filmova nalaze se u njujorškoj MOMA-i, pohranjene u kapsuli najvećih stvaralačkih vrijednosti svjetske baštine zaštićenoj od atomske eksplozije.

'Moj filmski kadar drži se samo jednog cilja – iznijeti na vidjelo stvari koje imaju metafizički prizvuk, kako bi se pokrenule one sile kretanja koje neprekidno produbljuju stvarnost i prodiru u tajnu ličnosti. Tako, izgleda mi, umjetnost mijenja svijet više pomoću nesvjesnog nego svjesnog uma. Režirati znači u istini najintimnije razgovarati sam sa sobom. Oslobađati život svega suvišnog. Režija je susret. Susret s vidljivim i nevidljivim. Nešto što nas privlači, a ne znamo zašto. Moći u običnom viditi tajnu, koja se upravo s tim običnim prikriva.
Režirati znači pustiti život da vas iznenadi.' - Vlatko Gilić

Filmovi će biti prikazivani s DVD-a budući da originalne filmske trake više nisu u stanju koje bi dozvoljavalo projekciju. Program se održava u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza i ulaz na njega je besplatan. Ovim putem zahvaljujemo se Kulturnom centru Pančevo na pomoći u realizaciji programa.

Raspored projekcija:

Utorak 19.5. 20h (67 min)
Mala svetlost, 1966., 10'
Povratak na rodno drvo, 1968., 10'28''
Homo sapiens,1969., 10'36''
Dan više, 1972., 10'35''
Ljubav, 1973., 25'

Srijeda 20.5. 20h (66 min)
Homo homini, 1970., 3'49''
Zategni Dele, 1970., 9'40''
In continuo, 1971., 10'27''
Juda, 1972., 10'38''
Moć, 1973., 31'

15.05.2015.