Znanstveni skup Matice hrvatske
60 godina Festivala igranog filma u Puli i hrvatski film
U 170 godina dugoj povijesti djelovanja Matice hrvatske po prvi je put održan i jedan filmološki skup, koji se pozabavio Festivalom igranog filma u Puli i njegovih šest desetljeća postojanje te odnosom s hrvatskim filmom. Ove se godine, od 13. do 27. srpnja, Festival koji je pokrenut 1954. godine kao Filmski festival, od 1958. Festival jugoslavenskog filma, a od 1961. Festival jugoslavenskog igranog filma u Puli, odnosno od 1992. godine Filmski festival u Puli/Pula Film Festival, a od 1995. Festival hrvatskog filma te od 2001. godine Festival hrvatskog i europskog filma, po šezdeseti put održava u Puli, a na njemu će biti predstavljen i zbornik radova s ovoga skupa.
Pet i pol godina direktor pulskog festivala te dugogodišnji član savjeta i drugih festivalskih tijela (i kako je naglasio, srećom samo jednu godinu član žirija) dr. sc. Dejan Kosanović govorio je o nacionalnom festivalu međunarodnoga značaja te iznio niz statističkih podataka i osobnih sjećanja. U jugoslavenskom periodu snimljeno je nešto manje od devetsto filmova, od čega je polovica nastala u Srbiji, a nešto više od dvadeset posto u Hrvatskoj, no hrvatski su filmovi dobili procentualno više nagrada, a pokrenuli su i niz stilskih i sadržajnih procesa koje su prihvatili i kolege iz drugih dijelova tadašnje države. Pulski je festival u nekim godinama imao i više od trideset recentnih naslova, pa je valjalo uvesti selekciju, a bilo je i raznih republičkih ključeva pri tome i i pri dodjeli nagrada, iako ne više od pet do deset posto, ustvrdio je Kosanović. Od onih početničkih nadahnuća idejnoga tvorca Festivala Marijana Rotara prijeđen je golemi put, a predstoji dalje profiliranje Festivala, kako bi zadržao šest desetljeća stvarani ugled.
Mr. sc. Slaven Zečević prikazao je i analizirao dokumentarni film Branka Bauera Prva revija domaćeg filma, snimljen na samom početku tada tek budućeg Festivala, u kojem se vidi da publike u Areni tada još i nema previše, a domaće glumačke snage tek rade svoj posao, kao i svatko drugi bez pravih naznaka da će se jednoga dana pretvoriti u zvijezde. O hrvatskom filmu pedesetih godina prošloga stoljeća i odnosu klasičnoga stila i ranog modernizma govorio je dr. sc. Tomislav Šakić, a dipl. komp. knjiž. Krunoslav Lučić razradio je temu govoreći o stilističkim aspektima klasičnog i modernističkog hrvatskog igranog filma na pulskom Festivalu. Dr. sc. Bruno Kragić svoje je nadahnuto izlaganje posvetio klasičnom stilu u historiografijama hrvatskog filma.
Dr. sc. Irena Paulus razmrsila je vrlo zapetljanu priču o glazbi u filmu Bitka na Neretvi, koji je imao dvije glazbene partiture, a onu za američku verziju komponirao je Bernard Herrman, dok je dr. sc. Nikica Gilić govorio o dvije vojničke naracije u filmovima Dejana Šorka Oficir s ružom odnosno Najbolji. O hrvatskom filmu i filmskoj kritici devedesetih godina prošloga stoljeća govorio je dr. sc. Marijan Krivak, a dr. sc. Nikša Sviličić posvetio je svoje izlaganje kauzalitetu semiotičko-naratoloških aspekata strukture filmskog izraza i paradigmi recepcije hrvatskog igranog filma od 1991. do 2012. godine. Znanstveni skup zaključio je mr. sc. Zlatko Vidačković, predsjednik organizacijskoga odbora i pokretač znanstvenoga skupa, govoreći o kritičkoj recepciji hrvatskog filma na pulskom festivalu, kojom su se tiskani mediji bavili od 2007. do 2012. godine.
Skup je organizirao Odjel za kazalište i film MH, a održan je 19. siječnja 2013. godine u Velikoj dvorani Matice hrvatske na Strossmayerovom trgu te je bio otvoren za javnost i s mogućnošću postavljanja pitanja i rasprave, koju je malobrojna ali stručna i aktivna publika obilato koristila. Ovaj bi znanstveni skup trebao postati tradicionalan, najavili su organizatori, a kako je otvoren niz vrijednih i zanimljivih tema Dejan Kosanović je, sa svoje osamdeset i tri godine, na kraju izlaganja obećao da će aktivno sudjelovati bar do obilježavanja osamdesete obljetnice Festivala igranog filma u Puli!
Duško Popović
21.01.2013.