Dani crnogorskog filma u kinu Tuškanac, Tuškanac 1 od 18. do 20. siječnja 2010.
Program dokumentarnih filmova:
18. siječnja u 20 h
Velimir Stojanović: UTKANI TOKOVI
Branislav Bastać: CRNE MARAME
Boško Bošković: KAMENOM ZAROBLJENI
Ognjen Radulović: ĆUD
Mirko Matović: ŽIVOT JE NEGDJE
Andro Martinović: NETAKNUTI SUNCEM
19. siječnja u 20 h
Momir Matović: RAM ZA SLIKU MOGA ZAVIČAJA
20. siječnja u 20 h
Krsto Papić: SLIKE IZ ZABORAVLJENOG KRAJA
Vlatko Gilić: HOMO HOMINI
Vladimir Perović: STRASTI
Velimir Stojanović: MRTVI GRAD
Zdravko Velimirović: NOKTURNO ZA KOTOR
Andro Martinović: MASKA
Velimir Stojanović- zastupljen s dva dokumentarna filma: Utkani tokovi (priča o crnogorskim putovima) i Mrtvi grad (priča o ljubavi mornara i lijepe Kate u Perastu) - je pionir crnogorske poslijeratne kinematografije. Snimio je i prvi poslijeratni crnogorski igrani film Lažni car Šćepan Mali, režirao veliki broj igranih i dokumentarnih filmova: Zle pare, Četiri kilometra na sat, Campo Mamula, Njegoš, Mrtvi grad, Utkani tokovi, Naša tamnovanja. Napisao scenarije za filmove: Pogled u noć, Od zlata jabuka.
Branislav Bastać- zastupljen s dokumentarnim filmom Crne marame – također pripada generaciji prvih poratnih režisera koji su snimali u Lovćen filmu. Režirao je veliki broj filmova: Stari kapetan, Mali voz, Selo Tijanje, Dođite u Crnu Goru, Škola Vladimir, Prvi… Scenarij za filmove: Sramno ljeto, Dječak je išao za suncem.
Boško Bošković- zastupljen dokumentarnim filmom Kamenom zarobljeni - za koji je dobio nagradu na filmskom festivalu u Puli- dugogodišnji profesor kamere na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Autor je udžbenika „Osnove filmske režije“. Režirao igrani film Nebeski odred.
Ognjen Radulović- zastupljen kratkim igranim filmom Ćud - nagrađen na međunarodnom studentskom filmskom festivalu u Moskvi 2001. Pripada najmlađoj generaciji filmskih stvaralaca iz Crne Gore.
Mirko Matović- zastupljen dokumentarnim filmom Život je negdje - zapažen nastup na festivalu u Leipzigu. Autor kratkog igranog filma Odmazde i dokumentarnih Nemoj da me muvaš i Ja imam dečka.
Andro Martinović- zastupljen s dva kratka igrana filma Netaknuti suncem - režija Bucatijeve metaforičke proze, priča Ogrtač i Maska- s Milenom Dravić koja govori o ljudskim naravima. Pripada generaciji mlađih crnogorskih filmskih stvaralaca. Poznat je i kao kazališni režiser.
Momir Matović- zastupljen dugometražnim dokumentarnim filmom Ram za sliku moga zavičaja - filmsko svjedočanstvo Lidije Jovanović, devedeset četverogodišnje starice, supruge prvog crnogorskog predsjednika Blaža Jovanovića. Svjetski poznati autor kratkometražnih filmova među kojima su Obala života, Noć duga 68 godina, Ja znam kako, Žica života.
Krsto Papić- zastupljen dokumentarnim filmom Slike iz zaboravljenog kraja - karijeru počinje1956. kao asistent redatelja. Prvi cjelovečernji igrani film melodramu o sukobu generacija po naslovom Iluzija snima 1967. godine. Lisice (1969), njegov drugi i dosad najslavniji film nagrađen je Zlatnom arenom za najbolji film i najbolju režiju u Puli. Papić je slavni dokumentarist i dobitnik brojnih nagrada i priznanja u ovom žanru. Brojni filmovi, među kojima: Kad mrtvi zapjevaju (1999), Priča iz Hrvatske (1991), Život sa stricem (1988), Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja (1973)… Dokumentarni i kratkometražni: Nezaposlena žena s djecom (1986), Slike iz zaboravljenog kraja (1987) Vlakom u operu (1976), Mala seoska priredba (1972), Kad te moja čakija ubode (1968)…
Vlatko Gilić- zastupljen kratkim igranim filmom Homo himini - još jedno veliko ime crnogorske kinematografije, profesor dugometražnog i kratkometražnog filma na katedri za režiju Akademije umjetnosti u Novom Sadu. Dobitnik velikog broja nagrada i priznanja među kojima je i 13-to julska nagrada Crne Gore. Režirao je veliki broj filmova među kojima su: Mala svjetlost, Povratak na rodno drvo, Kičma i drugi.
Vladimir Perović- zastupljen dokumentarnim filmom Strasti - dobitnik je Zlatne masline na festivalu u Baru 2008. godine za film Žeđ kamenog mora. Još jedan iz mlađe generacije crnogorskih filmskih autora.
Zdravko Velimirović- zastupljen dokumentarnim filmom Nokturno za Kotor -je najpoznatije ime crnogorske kinematografije. Član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, dobitnik dvije Zlatne arene u Puli za režiju. Režirao veliki broj filmova među kojima su: Lelejska gora, Dan četrnaesti, Derviš i smrt, Vrhovi Zelengore, Dorotej, Povremeno nema mira… Pripada prvoj generaciji poratnih crnogorskih filmskih stvaralaca.
Ovdje možete komentirati članak
15.01.2010.