Art kino Croatia - program za svibanj

Smrt fašizmu-sloboda narodu
Revija antifašističkih filmova

Antifašizam danas vidimo kao opoziciju fašističkim ideologijama koje su u 20. stoljeću milijune ljudi odvele u smrt. No, antifašizam je daleko više od opozicije fašizmu jer se u njemu ogledaju vrijednosti humanizma, slobode, bratstva, solidarnosti i jednakosti koje su razvijane tijekom duge povijesti borbe za dostojanstvo svih ljudi.

U filmovima koji su na programu u Art- kinu Croatia bavimo se najtraumatičnijim događajem u ljudskoj povijesti, II. svjetskim ratom, u kojem se pod plaštom velikih ideologija zbivao čitav niz nevjerojatnih pojedinačnih sudbina u kojima je svatko svakodnevno birao između dobra i zla. Filmovi koje ćemo prikazati pokazuju ove izbore i ocrtavaju situaciju u kojoj antifašizam nije predstavljao antitezu nekoj ideologiji nego afirmaciju prava na život svima kojima je on bio ugrožen. Riječ je o filmovima koje u velikom broju možemo ubrojiti i u antologijska djela hrvatske, odnosno jugoslavenske, kinematografije jakih redateljskih i glumačkih kreacija.

Eksperimentalni utorak

Pitanje o prognanstvu "komercijalno neisplativog" filma (prvenstveno svakog obilježenom "etiketom" umjetnički, a zatim i bilo kakvog kratkog) vjerojatno je staro i naizgled nerješivo kao i ono o kokoši i jajetu, no umjesto teorijskog odgovora koji uključuje termine poput strategija, kapitalizam ili pak hermetičnost, zatvorenost ili samozatvaranje, možda se u domaćem kontekstu može postaviti mnogo banalnija dijagnoza - teško je prihvatiti se mukotrpnog rada koji bi nas trebao zagrabiti od početka te uporno, kontinuirano i uz mnogo neplaćenih računa posvetiti svoje djelovanje ne baš suviše nagrađujućoj filmskoj formi.

Jer njezina je pozicija gotovo uvijek bila marginalna, a desetljeća slične šprance službenog kinorepertoara i televizijske ignorancije gurnule su je s konstruktivne, podrivalačke margine u potpuni zaborav. Danas se čak više ne radi o izvlačenju iz naftalina, nego o pokušaju prištekavanja na ono što je takav film u međuvremenu postao, barem jednim dijelom, te uočavanja kako će se dalje svojim razlomljenim naracijama ili postupcima polako infiltrirati i miješati u nove hibridne forme, pa i one komercijalno isplative (reklame, spotove, arhitekturu, dizajn...).

Zato ne treba pitati tko ga je prognao, nego tko će ga i kako vratiti onome malom dijelu publike koju bi možda i zanimao kad bi znala da postoji. U taj se, dakle, nikome baš važan prostor smjestio i ovaj projekt koji ne želi biti subverzivan, otkrivati toplu vodu ili pak jadikovati o nepostojanju "kratkometražnog" ili još pokojeg "drugačijeg" kina, nego dovesti onu nekolicinu znatiželjnika i filmofila u dvorane na kratka filmska druženja i ponuditi im ono što bismo i mi voljeli gledati.

Sjećanje na Matu Kukuljicu
(Dubrovnik,1941.- Zagreb,2009.)

Mato Kukuljica, filmolog, povjesničar, profesor, a nadasve osnivač i dugogodišnji pročelnik Hrvatske kinoteke, zahvaljujući kome je ne samo prikupljena cjelokupna, dotad rasuta, hrvatska filmska baština, nego su i razriješeni problemi njezina čuvanja, zaštite i restauracije čime je filmsku arhivistiku uspio u potpunosti afirmirati kao znanstvenu disciplinu u Hrvatskoj.

Zahvaljujući njegovu radu i zalaganju te suradnji s uglednim europskim filmskim arhivima Hrvatska kinoteka 1993.godine postaje punopravni član Međunarodnog udruženja filmskih arhiva (FIAF), a 1997. i Europskoga udruženja filmskih arhiva (ACE). Mato Kukuljica je bio i predsjednik prvog Vijeća za film i kinematografiju Grada Rijeke uz čiju je stručnu pomoć i podršku pokrenut projekt riječkog art-kina, jedan među brojnim riječkim projektima i inicijativama jačanja riječke filmske scene za koju se nesebično zalagao u svim prigodama.

Program (pdf, 624kB)

Ovdje možete komentirati članak

04.05.2009.