40. revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva
1122

Član Ocjenjivačkog suda 40. revije hrvatskog filmskog i videostvaralaštva Vjeran Pavlinić dao si je truda i precizno (u drugu decimalu!) izračunao da je na ovogodišnjoj Reviji 46,66% dokumentarnih filmova, 31,66% igranih, 18,33% eksperimentalnih i samo 3,33% animiranih. Najviše ih je, čak 83,33% snimljenih u DV formatu, 10% u HDV i preostalih 6,66% u Betacam-u. Više od polovice ili 53,33% filmova stiglo je iz kinoklubova, 21,66% sačinili su samostalni autori, 8,33% napravljeno je u sklopu filmskih radionica, a 16,66% dolazi sa zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti, pa se čak razmišljalo o njihovu prikazivanju u posebnoj kategoriji.

Pristiglo je ukupno 126 radova, iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a među njima je Ocjenjivački sud odabrao 58 za službenu konkurenciju, te još dva rada koji će biti prikazani, ali se ne natječu za nagrade.

Ovoj bi statistici valjalo pribrojiti još jedan podatak. Na prve tri revijske projekcije, u petak, 28. studenoga, prikazano je ukupno 25 filmova, a čak se 6 među njima (Vjeran bi rekao 24,00%) bavi, na ovaj ili onaj način, starijim ili vrlo starim ljudima, čije priče u pravilu donose mladi autori. Ova fascinacija starošću, nemoći, umiranjem i smrću donekle iznenađuje, a brojnost radova s takvom tematikom svjedoči da nije riječ tek o slučajnosti. Mladi su otkrili prolaznost vremena i postavili vječito pitanje (be)smisla postojanja. A odgovori su bili baš onako, upečatljivi!

Nakon tri dana pripremnih programa, poput prikazivanja retrospektivnih filmova Kinokluba Zagreb i prisjećanja na najbolje filmove prošlogodišnje Revije, 40. revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva započela je u petak, 28. studenoga službeni program promocijom DVD-a 80 godina Kinokluba Zagreb, na koji je selektor Vedran Šamanović postavio petnaest radova koji, po njegovu mišljenju, odražavaju raznolikost i bogatstvo tokom osamdeset godina djelovanja KKZ-a. U rasponu od Nocturna Oktavijana Miletića iz 1932. godine do Nestajanja Mladena Burića iz 2005., ovo je, naravno, tek jedan od mogućih odabira, ali zaista pokazuje čime su se sve i na koji način bavili autori najstarijeg kinokluba u ovom dijelu Europe. U punih osam desetljeća svoga djelovanja Kinoklub Zagreb producirao je čak 1122 filma, što ga čini najvećom hrvatskom producentskom kućom uopće, i u neprofesijskoj i u profesionalnoj filmskoj odnosno videoprodukciji.

Program je nastavljen projekcijom filmova Zastajkivanje, autora Hrvoja Turkovića i Otok, autora Tomislava Radića, nastalih prije više od četrdeset godina u Kinoklubu Zagreb i rijetko ili nikada prikazivanih do sada. S Tomislavom Radićem o njegovu amaterskom radu i o sjećanjima na nekadašnji KKZ razgovarao je Juraj Kukoč.

Program se nastavlja u subotu, 29. studenoga filmskom šetnjom Zagrebom koju će za sudionike 40. revije voditi Daniel Rafaelić te trima revijskim projekcijama, od kojih prva počinje u 17.00 sati. Javno žiriranje i svečana podjela nagrada održat će se u nedjelju, 30. studenoga u 12.00.

Duško Popović

Ovdje možete komentirati članak

29.11.2008.