Portreti: Celuloidna putovanja Wima Wendersa u kinu TuškanacOd 15. do 22. veljače kino Tuškanac donosi retrospektivu jednog od najistaknutijih predstavnika tzv. novog njemačkog filma pod nazivom Portreti: Celuloidna putovanja Wima Wendersa. U sklopu ciklusa bit će prikazano sedam čuvenih redateljevih ostvarenja, kako onih nastalih u razdoblju novog njemačkog filma, filmske tendencije druge polovice 1960-ih i tijekom 1970-ih koja je ispreplitala modernističku, novovalnu poetiku s obrascima hollywoodskog žanrovskog filma (npr. djela Rainera Wernera Fassbindera i dr.), tako i iz redateljeve kasnije, međunarodno najuspješnije faze njegova stvaralaštva sredinom 1980-ih do početka 1990-ih. Redom je riječ o sljedećim naslovima: Nebo nad Berlinom (Der Himmel über Berlin, 1987) Kultno Wendersovo ostvarenje, nadrealna fantazija o anđelu Damielu koji, nevidljiv, prisluškuje tuđe razgovore te odlučuje postati čovjekom nakon što se zaljubi u trapezisticu Marion. Film je ovjenčan brojnim nagradama, između ostalog i za najbolju režiju na filmskom festivalu u Cannesu te Europskom filmskom nagradom. Lisabonska priča (Lisbon Story, 1994) Film o redatelju Friedrichu koji za snimanja filma u Lisabonu nailaze na probleme sa snimanjem zvuka pa traži pomoć od svog prijatelja, tonskog snimatelja Wintera. Po dolasku u Lisabon Winter ne nalazi Friedricha, a tijekom potrage susreće glazbenu skupinu Madredeus te se zaljubljuje u njihovu pjevačicu Teresu. U toku vremena (Im Lauf der Zeit, 1976) Popravljač kino projektora Bruno vrijeme provodi putujući od jednog do drugog ostarjelog kina. Na putu susreće autostopera Roberta kojemu se raspao brak te njih dvojica zajedno nastavljaju put trošnim cestama duž granice Istočne i Zapadne Njemačke. Film je osvojio nagradu FIPRESCI na filmskom festivalu u Cannesu 1976. godine. Pariz, Texas (Paris, Texas, 1984) Čuveni film ceste o Travisu, kojega nakon četverogodišnjeg izbivanja pokupi brat Walt kod kojega živi njegov sin Hunter. Otac i sin počinju graditi odnos i planirati kako pronaći Jane, Hunterovu majku i Travisovu bivšu suprugu. Film odlikuju izvrsne glumačke kreacije Harryja Dean Stantona i Nastassje Kinski te kultni soundtrack Ry Coodera, a uz brojna međunarodna priznanja nagrađen je i Zlatnom palmom u Cannesu. Alice u gradovima (Alice in den Städten, 1974) Još jedan film ceste, ujedno i kronika o odnosu odraslog čovjeka i djeteta, priča je o fotoreporteru Philipu koji lutajući Amerikom upoznaje devetogodišnju djevojčicu Alice te joj pristaje pomoći da isključivo na temelju fotografije pronađe kuću svoje bake u Njemačkoj. Američki prijatelj (Der amerikanische Freund) Kriminalistička priča o čovjeku koji otkriva da boluje od raka pa pristaje na ponudu američkog preprodavača umjetnina da ubije mafijaša kako bi financijski osigurao obitelj. Film u kojem se u cameo ulogama pojavljuje niz poznatih njemačkih i američkih redatelja (npr. Peter Lilienthal, Samuel Fuller, Nicholas Ray). Stanje stvari (Der Stand der Dinge, 1982) Ciklus završava metafikcijskim filmom o filmskoj ekipi koja u Portugalu snima remake filma Dan kada je svijet prestao postojati Rogera Cormana. No, nakon što potroše svu vrpcu, a producent nestane, redatelj Munro daje se u potragu kako bi mogao dovršiti film. Film je nagrađen Zlatnim lavom na filmskom festivalu u Veneciji. Program Portreti: Celuloidna putovanja Wima Wendersa realiziran je u suradnji s Goethe-Institut Kroatien. Cijena ulaznice je 10 kuna. Ulaz za članove slobodan. Više informacija na: Kratka biografija redatelja (preuzeto s Goethe-Institut Kroatien) Wim Wenders je rođen 1945. u Düsseldorfu. Nakon što je 1963. maturirao, studirao je medicinu, psihologiju, filozofiju i sociologiju u Münchenu, Freiburgu i Düsseldorfu. U listopadu 1966. ne uspijeva upisati visoku filmsku školu u Parizu (Institut des Hautes Études Cinématographiques - IDHEC). Postaje vječiti gost francuskog filmskog instituta (Cinématheque française). Godine 1967. upisuje Visoku školu za film i televiziju u Münchenu. Kasnih šezdesetih debitira kratim filmovima inspiriranim novim američkim podzemljem i posebno eksperimentalnim radom Andyja Warhola. Wendersonov prvi igrani film Ljeto u gradu (Summer in the City, 1970.) je ujedno i njegov diplomski rad. 1971. je zajedno s ostalima osnovao izdavačku kuću “Filmverlag der Autoren”, koja je postala nezavisna od velikih studija što se tiče produkcije i stvaranja novog njemačkog filma. Wenders je postao jedan od vodećih autora novog njemačkog filma. 1975. prima prvu nagradu za film Pogrešan pokret (Falsche Bewegung): film je dobio Njemačku filmsku nagradu u šest kategorija. Slijedile su mnogobrojna međunarodna priznanja za igrane i dokumentarne filmove, između ostalog i Zlatna palma na festivalu u Cannesu za film Paris, Texas 1984. i nagrada za najbolju režiju za Nebo nad Berlinom (Der Himmel über Berlin) 1987. Wenders nosi počasni doktorat Sorbonne, profesor je na Visokoj školi za film i televiziju u Berlinu, član berlinske Akademije umjetnosti (1984.), bio je predsjednik Europske filmske akademije (1991.-1996.) te je odlikovan Saveznim križem za zasluge (Bundesverdienstkreuz). |