Ždralovi lete Mihaila KalatozovaMihail Kalatozov se, svojim remek djelom Ždralovi lete (Letjat žuravli, 1957), pričom o djevojci Veroniki koja se nakon odlaska zaručnika Borisa u rat i njegove pogibije udaje za njegova rođaka Marka, vratio svojim stilističkim počecima, a temi rata pristupio atipično za onodobnu sovjetsku kinematografiju. Rat nije prikazao kao junački, grandiozni podvig sovjetskog kolektiva, već se usredotočio na tragediju pojedinca, čime je vrlo efektno iskazao raskid s dominantnom praksom socijalističkog realizma te najavio preporod sovjetskog filma koji će u drugoj polovici pedesetih iznjedriti remek djela kao što su Proljeće na Zarečnoj ulici (Marlen Hucijev i Feliks Mironer, 1956.) i Balada o vojniku (Grigorij Čuhraj, 1958.). Film odlikuje impresivna upotreba dinamične kamere Sergeja Uruševskog, inovativno korištenje kamere u svrhu dočaravanja subjektivnih stanja, dubok fokus i dugi kadar karakteristični za europski 'umjetnički', modernistički film i montaža koja evocira nasljeđe zlatnog doba sovjetske montažne škole iz prve polovine 20. stoljeća. Posebnu vrijednost filmu daje izvanredna izražajnost neobično lijepe Tatjane Samojlove, koja lik Veronike utjelovljuje potpuno različito od tradicionalnih heroina ratnih drama i povijesnih hagiografija staljinističke kinematografije.
Utorak, 17. svibnja u 18 sati Ždralovi lete (Letyat zhuravli, 1957), SSSR, igrani, c/b, 97', režija: Mihail Kalatozov, scenarij: Viktor Rozov, direktor fotografije: Sergej Uruševskij, montaža: Marija Timofeeva, glazba: Moisey Vaynberg, uloge: Tatjana Samojlova, Aleksej Batalov, Vasilij Merkurev, Aleksandr Švorin, Svetlana Kharitonova, Konstantin Kodolochnikov, itd. sadržaj: Nakon izbijanja Drugog svjetskog rata Boris se kao dobrovoljac prijavi u vojsku, no zaručnica Veronika ga ne uspijeva ispratiti na željezničkom kolodvoru. Nakon što joj u zračnom napadu poginu roditelji, ona se preseli k njegovoj obitelji. Odbijajući povjerovati da je Boris poginuo na fronti, Veronika se, unatoč grižnji savjesti, stjecajem okolnosti udaje za njegova rođaka, glazbenika Marka, koji je mitom izbjegao regrutaciju.
Film je nagrađen Zlatnom palmom kao najbolji film na festivalu u Cannesu 1958. godine. Film je preveden. Uvodničar i moderator Marko Rojnić.
|