Kino Tuškanac: filmski klub, ponedjeljak 8. lipnja u 19 sati

Projekcije značajnih filmskih ostvarenja, uz uvodne komentare i razgovore, u maloj dvorani kina

U ponedjeljak 8. lipnja u 19 sati pozivamo vas na zajedničko gledanje Chabrolovih Košuta. Nakon projekcije slijedi razgovor između voditelja i gledalaca, razmjena iskustva, stavova, razmišljanja i kritičkih opaski. Voditelj ovoga programa je filmski kritičar Josip Grozdanić.

Ponedjeljak, 8. lipnja
Retrospektiva Claudea Chabrola
Mala dvorana kina, projekcija i razgovor, program za članove, razgovor moderira filmski kritičar Josip Grozdanić:
19:00 Košute (Les biches, Francuska, 1968.) r: Claude Chabrol, sc: Paul Gégauff, f: Jean Rabier
Uloge:
Stéphane Audran (Frédérique)
Jacqueline Sassard (Why)
Jean-Louis Trintignant (Paul Thomas)
Nane Germon (Violetta)
Dominique Zardi (Riais)

Košute

O filmu:
Tajnovita Frédérique, odjevena u crno, zavodi privlačnu mladu Why, siromašnu slikaricu opsjednutu košutama. Why sve više nalikuje mentorici, no obje se zaljubljuju u proračunatog arhitekta Paula. On bira Frédérique, pa je psihički labilna slikarica spremna na drastične poteze.

Jedno od najcjenjenijih Chabrolovih ostvarenja, film prikazuje tabuizirani motiv homoseksualnosti sa sugestijama socijalnog vampirizma – žrtva kojoj je bogatašica uzela vitalnost i identitet postaje otimač vitalnosti i identiteta. Atmosfera nelagode ostvarena je naizgled nemotiviranim pokretima kamere, glazbenim naglascima, ironičnim i slojevitim dijalozima, pomno pripremljenom scenografijom i kostimima te raskošnom fotografijom, a osobito su dojmljivi krupni planovi i dinamična kamera, povremeno vezana uz subjektivna viđenja. Dojmu o inteligenciji koja je nadmoćna razini kretanja likova pridonose autorski kadrovi (kratki i dugi kadrovi, te uznemirujuće kompozicije kadra), a često se komentiralo ideološko kodiranje priče u kojoj marksistički intelektualci iskorištavaju pripadnike visokoga društva, dok siromašna Why, umjesto pobune ili cinizma, prihvaća pravila toga društva. Frédérique umire nakon promjene načina života, kao što u Psihu junakinja strada nakon pokajanja, dok je utjecaj F. Langa, osobito vidljiv u fatalizmu i morbidnim likovima te u sugestiji iracionalnih pravila seksualne i ekonomske igre (motiv košuta). Film započinje novi uspon u Chabrolovoj karijeri. (Nikica Gilić, Filmski leksikon)