Prvi put bez Ante

Deveta Škola medijske kulture u Varaždinskim Toplicama

Deveta Škola medijske kulture, u organizaciji Hrvatskoga filmskoga saveza, trajat će od 20. do 30. kolovoza 2007. godine u Varaždinskim Toplicama, a svečanost otvaranja održat će se u utorak, 21. kolovoza, u 8.00 sati, u kino dvorani gradskoga kina. Realizator Škole medijske kulture je Hrvatski filmski savez, koji je u suradnji s Hrvatskom kinotekom osigurao filmske i videoprimjere za polaznike Škole, a zajedno s Autorskim studijem FFV, Zagreb, FAG "Enthusia Planck", Samobor, FKV Zaprešić, Kinoklubom Zagreb, Zagreb, Kinoklubom Split, Split, Kinoklubom Mursa, Osijek i ŠAF-om Čakovec potrebnu filmsku i videotehniku. Glavni je pokrovitelj PowerCom 2000, medijski pokrovitelj redakcija Školskih novina, a sponzor i strateški partner na području Interneta Iskoninternet.

Na devetu po redu Školu medijske kulture prijavilo se 137 sudionika, od kojih 47 dolazi iz osnovnih škola, 30 iz srednjih škola, a 13 iz neprofesijskih kinoklubova. Među polaznicima je i 47 sudionika iz drugih institucija i sredina. Polaznici pristižu iz cijele Hrvatske, od Pazina, Lovrana i Crikvenice do Čakovca, Varaždina i Krapine, od Zaprešića, Zagreba i Vrbovca do Gunje, Osijeka i Vukovara, a jedan polaznik iz Tuzle, Bosna i Hercegovina, daje i ovogodišnjoj Školi medijske kulture međunarodni status i značenje. Posebno valja istaknuti sudionike iz Gornjega Jesenja, Koprivničkih Brega, Petrinje, Popovače, Rovišća, Svetog Martina na Muri ili Vidovca, od kojih se očekuje da nakon uspješno završene škole donesu iskre filmskoga i videostvaralaštva i u mjesta gdje ga prije nije bilo uopće ili je neko vrijeme bilo marginalizirano.

Škola medijske kulture strukturirana je u dva stupnja seminara medijske kulture na kojima predavači, dr. sc. Nikica Gilić, filmski redatelj Petar Krelja, prof. Krešimir Mikić, dr. sc. Hrvoje Turković, filmski redatelj Zoran Tadić, mr. sc. Bruno Kragić, dr. sc. Mato Kukuljica, prof. Marcel Bačić, mr. sc. Ivo Škrabalo, književnik i scenarist Goran Tribuson, filmska kritičarka Rada Šešić, Slavica Kovač, prof., Marina Zlatarić, prof., filmska kritičarka Diana Nenadić, filmski montažer Slaven Zečević, mr. sc. Irena Paulus i filmski redatelj Joško Marušić govore o teoriji filma, dokumentarnom u igranom filmu, audiovizualnim medijima, filmu i drugim umjetnostima, filmskim rodovima i žanrovima, strukturi filmskoga djela, hrvatskom dokumentarnom filmu nakon 1950., opernim arijama u filmu Carmen Carlosa Saure, povijesti filma, interpretaciji filma Sjever-sjeverozapad, vrstama i metodama dokumentarnoga filma, europskom filmu 50-tih godina, hrvatskom filmu do 1941., zaštiti audiovizualnoga gradiva, suvremenoj vizualnoj umjetnosti i pokretnim slikama, hrvatskom filmu od 1941., normativnim priručnicima scenarija i scenarijskoj praksi, indijskom filmu, metodičkim pristupima u nastavi medijske kulture-odgoju i medijima, autoportretnom, ispovjednom dokumentarnom filmu, montaži u filmu, uvodu u animaciju i zagrebačkoj školi, vizualnoj kulturi i kompjuterskim igrama, nastanku i vrednovanju filmskoga djela i Vukotićevoj filmskoj godini.

Polaznici devete Škole medijske kulture će u radionicama za dokumentarni film, voditelja Damira Čučića, igrani film voditeljice Snježane Tribuson, TV-reportažu voditelja Dražena Ilinčića, animaciju voditelja Ede Lukmana, kameru i snimanje voditelja Borisa Poljaka, montažu voditelja Ivane Fumić i Slavena Zečevića, filmski scenarij voditelja Gorana Tribusona, radiofonija voditeljice Vedrane Vrhovnik i postprodukciju tona voditeljice Dubravke Premar steći nova ili produbiti postojeća znanja o praktičnom bavljenju raznim aspektima filmske i videoumjetnosti, te snimiti svoje radove koji će biti prikazani na završnoj svečanosti, u četvrtak, 30. kolovoza.

Na Školi će biti održano i petnaestak filmskih projekcija, popraćenih stručnim analizama prikazanih filmova, tijekom svih deset dana trajanja devete škole medijske kulture sva će događanja na njoj pratiti interni Radio MM autorice i voditeljice Višnje Biti, a posebnu pozornost izaziva najavljeni okrugli stol na temu Mediji, djeca i škola.

Deveta Škola medijske kulture prva je koja se održava bez fizičke prisutnosti jednog od njezinih osnivača i pokretača i dugogodišnjega predsjednika Savjeta škole, prof. dr. Ante Peterlića, preminulog 13. srpnja 2007. godine. Iako Ante neće biti, njegovo djelo se nastavlja i traje. Deveta Škola medijske kulture sa svojim će brojnim sadržajima i sa rezultatima koji će uslijediti, biti najbolji memento profesoru Anti Peterliću.

dp

Prvi dan

Prvi je radni dan devete Škole medijske kulture u Varaždinskim Toplicama otpočeo službenim otvaranjem koje je održano u dvorani gradskoga kina. Okupljenim se polaznicima, predavačima, voditeljima radionica i stručnim suradnicima obratila Vera Robić-Škarica, tajnica Hrvatskoga filmskoga saveza i voditeljica Škole, naglasivši upravo njezin radni karakter, jer će polaznici u idućih deset dana nizom predavanja, filmskih projekcija i aktivnim radom u pojedinim radionicama dobiti osnovna znanja ili produbiti svoje spoznaje o filmskom i videostvaralaštvu u teoriji i u praksi. U ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, s kojim Hrvatski filmski savez uspješno surađuje u organizaciji, posebno u financiranju dijela troškova Škole medijske kulture, službenom je otvaranju bila nazočna gospođa Vesna Lendić Kasalo.

Svečanost otvaranja bila je u cijelosti posvećena nedavno preminulom profesoru Anti Peterliću, jednom od osnivača i pokretača Škole medijske kulture i njezinu dugogodišnjem predsjedniku Savjeta. O profesoru, kolegi i prijatelju govorio je Petar Krelja, a umjesto uobičajene tragične i sjetne atmosfere kojom se prate spominjanja umrlih, Ante Peterlića su se Petar Krelja, Vera Robić-Škarica, profesor Hrvoje Turković i kći, Maja Peterlić, prisjetili kroz nekoliko anegdota i kratkih priča o njegovu životu i ljudskim osobinama.

Otvarajući devetu Školu medijske kulture, predsjednik Savjeta Petar Krelja najavio je da će od idućega, desetoga izdanja Škola nositi ime "Škola medijske kulture doktora Ante Peterlića".

Radni je dio prvoga dana protekao u predavanju doktora Nikice Gilića o teoriji filma, za polaznike prvoga stupnja seminara medijske kulture, odnosno Petra Krelje o dokumentarnom u igranome filmu, za polaznike drugoga stupnja, dok su polaznici polaznih videoradionica za dokumentarni film, voditelja Damira Čučića, za igrani film, voditeljice Snježane Tribuson, za TV-reportažu, voditelja Dražena Ilinčića i za animirani film, voditelja Ede Lukmana, odnosno specijaliziranih videoradionica za kameru i snimanje, voditelja Borisa Poljaka, za montažu, voditelja Ivane Fumić i Slavena Zečevića, za scenarij, voditelja Gorana Tribusona, za radiofoniju, voditeljice Vedrane Vrhovnik te za postprodukciju tona za film i video, voditeljice Dubravke Premar, održali prve radne sastanke, dogovorivši sadržaje kojima će se baviti do konca devete Škole medijske kulture i započevši s realizacijom svojih programa.

U popodnevnim je satima održana projekcija igranoga filma "Slučajni život" redatelja Ante Peterlića, o kojem je uvodno govorio filmski montažer Slaven Zečević, a prije jedinoga igranoga filma kojega je potpisao Ante Peterlić prikazan je i odabir filmskih kadrova iz nekoliko Škola medijske kulture prve generacije, održanih u Trakošćanu u drugoj polovici šezdesetih godina prošloga stoljeća.

dp

Mediji, rodovi i žanrovi

Drugi je dan programa Škole medijske kulture, koja se od 20. do 30. kolovoza 2007. godine održava u Varaždinskim Toplicama, započeo metodom i analizom filma Ognjena Sviličića "Armin" koji je prikazan na zadnjoj večernjoj projekciji prethodnoga dana. O filmu je sa polaznicima prvoga i drugoga stupnja seminara medijske kulture i polaznih i specijaliziranih videoradionica razgovarao dr. Nikica Gilić.

Polaznicima prvoga stupnja je profesor Krešimir Mikić govorio o audiovizualnim medijima, filmu, televiziji, radiju, videu i novom komunikacijskom okružju, odnosno o filmu i drugim umjetnostima, posebno slikarstvu, stripu, fotografiji, kazalištu, književnosti i glazbi, a dr. Nikica Gilić upoznao je polaznike drugoga stupnja sa filmskim rodovima i žanrovima.

Voditelji i polaznici videoradionica za dokumentarni, odnosno igrani film i TV-reportažu dogovorili su okvirne teme kojima će se baviti i odmah počeli s prvim snimanjima, a polaznici početne odnosno napredne grupe u videoradionici za animaciju načinili su prve crteže. I u specijaliziranim videoradionicama za kameru i snimanje, organiziranima u početnu i naprednu grupu, te za montažu, radiofoniju i postprodukciju tona za film i video, započeli su sa složenim vježbama i slaganjem kadrova i zvukova u skladne cjeline, a polaznici specijalizirane videoradionice za scenarij održali su jutarnji sastanak s voditeljem Goranom Tribusonom i dogovorili dalji tok rada koji će za desetak dana rezultirati s osam novih scenarija od kojih će jedan biti odabran da bi po njemu, iduće godine, u radionici za igrani film bio snimljen novi filmski uradak polaznika desete Škole medijske kulture.

Na popodnevnoj projekciji je polaznicima Škole medijske kulture prikazan igrani film "Amadeus" redatelja Miloša Formana, uz uvodna pojašnjenja profesora Krešimira Mikića, a na večernjoj projekciji su pogledali film Nannija Morettija "Dragi dnevniče", s uvodnim napomenama dr. Nikice Gilića.

Prateći radijski program Škole medijske kulture, Radio MM, autorice i voditeljice Višnje Biti i stručnoga suradnika, radijskoga tehničara Daria Odobašića pokrenut je prošle godine kao oblik medijskoga praćenja svakodnevnih aktivnosti polaznika i voditelja Škole medijske kulture. Uz obilje kvalitetne glazbe, Radio MM omogućava kroza seriju razgovora i radijskih portreta međusobno upoznavanje sudionika Škole ali i njihovo predstavljanje javnosti koja prati ovaj radijski program. Od ove godine Radio MM se sve više profilira i rubricira pa je i njegov koncept sve jasniji i prepoznatljiviji, a smisao njegova pokretanja sve opravdaniji. Među stalnim suradnicima Radija MM našli su se i umirovljeni filmski producent i čovjek renesansne širine zanimanja, Krunoslav Heidler te novinar Duško Popović. Proteklih su godina, između ostaloga, fotografskim aparatom pronalazili i dokumentirali zanimljivosti u Trakošćanu i Varaždinskim Toplicama i prezentirali fotografije svakoga dan prije večernje filmske projekcije, a sada su uz foto aparat oboružani i suvremenim snimačem tona pa svakoga dana bilježe zanimljive susrete sa stanovnicima Varaždinskih Toplica i okolice i prezentiraju ih u rubrici "Putositnice".

dp

Konačna lista polaznika

Treći dan ovogodišnje Škole medijske kulture u Varaždinskim Toplicama započeo je jutarnjom analizom filma "Dragi dnevniče" redatelja Nannija Morettija, o kojem je s polaznicima razgovarao dr. Nikica Gilić.

Polaznici prvoga stupnja seminara medijske kulture slušali su predavanje dr. Hrvoja Turkovića o strukturi filmskoga djela, a polaznicima drugoga stupnja filmski redatelj Petar Krelja govorio je o hrvatskom dokumentarnom filmu nakon 1950. godine. Nastavljen je rad u polaznim i specijaliziranim videoradionicama, a polaznici su mogli vidjeti i dva filma, "The Beatles: A Hard Day's Night" redatelja Richarda Lestera, uz uvodne napomene dr. Nikice Gilića, odnosno "Goli otok" redatelja Kaneta Shinda o kojem je govorio dr. Hrvoje Turković.

S obzirom da se liste sudionika utvrđuju nekoliko mjeseci prije termina održavanja Škole medijske kulture, razumljivo je da u međuvremenu dolazi do promjena jer dio potencijalnih polaznika zbog najrazličitijih razloga na kraju ne može sudjelovati, a na slobodna se mjesta primaju drugi. Konačnim je uvidom u liste sudionika utvrđeno kako je ukupno petnaest polaznika prvoga ili osnovnoga stupnja seminara medijske kulture, a devet polaznika drugoga, naprednoga stupnja. Među polaznim radionicama je najviše pozornosti izazvala videoradionica za igrani film, voditeljice Snježane Tribuson, na kojoj je petnaest sudionika, dok se u videoradionici za dokumentarni film, voditelja Damira Čučića pojavilo trinaest, a u videoradionici za TV-reportažu, voditelja Dražena Ilinčića deset polaznika. Videoradionica za animirani film voditelja Ede Lukmana organizirana je kao početna i napredna skupina, a privukla je šest polaznika u prvoj i pet u drugoj.

U specijaliziranoj videoradionici za kameru i snimanje, voditelja Borisa Poljaka, ukupno je šesnaest polaznika, po osam u početnoj i u naprednoj skupini, a u specijaliziranoj videoradionici za montažu, voditelja Ivane Fumić i Slavena Zečevića petnaest polaznika. Specijalizirana videoradionica za scenarij Gorana Tribusona ima osam polaznika, a specijalizirana radionica za radiofoniju voditeljice Vedrane Vrhovnik tri. U specijaliziranoj videoradionici za postprodukciju tona za film i video, koju vodi Dubravka Premar, deset je polaznika.

Na ovogodišnjoj Školi medijske kulture u Varaždinskim Toplicama ukupno je 125 polaznika.

dp

Pljusak i poplava

Veliko nevrijeme iznad Varaždinskih Toplica, u četvrtak, 23. kolovoza, donekle je utjecalo na rad devete Škole medijske kulture, jer je uobičajena večernja projekcija odgođena za dva dana, zbog opasnosti od udara munje u zgradu gradskoga kina, u kojoj se održavaju sve filmske projekcije i nastava za polaznike prvoga stupnja seminara medijske kulture, ali i zbog činjenice da je zgrada kina udaljena nekoliko stotina metara od Hotela "Minerva" gdje su smješteni polaznici i u kojem se održava većina drugih sadržaja Škole medijske kulture, pa se htjelo izbjeći da gledatelji mokri od kiše provedu dva sata na filmskoj projekciji.

Obilje kiše prouzročilo je i poplavu u uredu devete Škole medijske kulture, no posljedice su ublažene brzom intervencijom logističara Hrvatskog filmskog saveza koji su uočili opasnost i uspješno ju otklonili.

Polaznici prvoga stupnja seminara medijske kulture slušali su u petak, 24. kolovoza izlaganje mr. Brune Kragića o povijesti filma, a polaznici drugoga stupnja predavanje dr. Nikice Gilića o interpretaciji filma Sjever-sjeverozapad.

Polaznici videoradionice za TV-reportažu voditelja Dražena Ilinčića proveli su dan u Čakovcu, snimajući jedan od svojih priloga, a polaznici specijalizirane videoradionice za scenarij voditelja Gorana Tribusona na večernjem su sastanku analizirali svoje tekstove i dogovarali izmjene i dopune koje u njima valja učiniti. I polaznici drugih videoradionica obavljali su svoje radne zadatke, ovisno o programu i stupnju dosegnute realizacije.
U popodnevnim je satima održana i prezentacija PowerCom 2000, glavnoga pokrovitelja devete Škole medijske kulture.

Dolores Malinar, rukovoditeljica Hotela "Minerva" u kojem su smješteni polaznici devete Škole medijske kulture organizirala je cocktail party za sve sudionike, na sredini trajanja ovogodišnje Škole, što je dobro prihvaćeno kao lijepa gesta i dobrodošlo jednosatno opuštanje prije naporna nastavka.

dp

Desant

Jutarnji je program na devetoj Školi medijske kulture u subotu, 25, kolovoza, započeo metodom i analizom filma "French Can Can" redatelja Jeana Renoira, prikazanim u petak navečer, o kojem je s polaznicima razgovarao mr. Bruno Kragić.
Dr. Nikica Gilić izlagao je polaznicima prvoga stupnja seminara medijske kulture o teoriji filma, a mr. Bruno Kragić o poredbenom prosjeku europskog filma pedesetih godina.

Iako su stanovnici i gosti Varaždinskih Toplica svakodnevni svjedoci aktivnosti koje se odvijaju na devetoj Školi medijske kulture, dijela tih aktivnosti postali su možda najsvjesniji u petak popodne, kada su skupine od dvoje, troje i više polaznika početne i napredne grupe specijalizirane videoradionice za kameru i snimanje, koju vodi Boris Poljak, izašli na ulice i bacili se na snimanje, oboružani kamerama, stativima, mikrofonima i drugom opremom, pa se učinilo kako je nekakav filmski desant pao na mirno zdravstveno kupalište na zagorskim bregima.

Polaznici drugih radionica, a posebno onih za dokumentarni film i za TV-reportažu jednako su prisutni i vidljivi, za razliku od specijaliziranih radionica za radiofoniju odnosno za postprodukciju tona u filmu i videu, čiji se rad, koji se često odvija do kasno u noć, vidi tek na samom završetku programa Škole, kada se prezentiraju ostvareni rezultati. Možda su najsamozatajniji polaznici i voditelji početne i napredne grupe videoradionice za animirani film, koji su zatvoreni u svoje radne prostore i nevidljivi na svoj način, a pred njima je jedan od najsloženijih zadataka na Školi medijske kulture, odnosno realizacija animiranoga filma od ideje do zadnjega crteža.

Jednako je nevidljiv a zahtjevno složen posao stručnih suradnika Dragana Markovića i Frana Sokolića, u videoradionici za dokumentarni film, Vedrana Šamanovića i Vjerana Pavlinića u videoradionici za igrani film, Darka Drinovca i Igora Kožića u videoradionici za TV-reportažu, Jasminke Bijelić, u videoradionici za animirani film, Jere Gruića i Dinka Radonić u specijaliziranoj videoradionici za kameru i snimanje, Matije Klasnića u specijaliziranoj videoradionici za montažu, te Anke Savić, u specijaliziranoj videoradionici za radiofoniju Ivane Rogić i Hana Deželić u specijaliziranoj videoradionici za postprodukciju tona u filmu i videu.

Program rada devete Škole medijske kulture prešao je polovicu svojih sadržaja pa se već naziru neki rezultati, dok će ukupnost realizacije, od teorijskoga rada polaznika prvoga i drugoga stupnja seminara medijske kulture do ostvarenja polaznika videoradionica, biti posve očit tek zadnjega dana, u četvrtak, 30. kolovoza, kada će biti prezentirani svi radovi i podijeljene diplome.

dp

Hodanje

Šesti dan ovogodišnje Škole medijske kulture, u subotu, 25. kolovoza, završio je predavanjem dr. Nikice Gilića o vrstama i metodama dokumentarnog filma, za polaznike prvoga stupnja seminara medijske kulture, te projekcijama dvaju filmova.

Prikazan je "Goli otok" redatelja Kaneta Shinda, čija je projekcija dva dana ranije bila otkazana zbog jakoga nevremena iznad Varaždinskih Toplica, a uvodno je o filmu govorio dr. Hrvoje Turković, te "Zakon linča" redatelja Fritza Langa, o komu je uvodno govorio mr. Bruno Kragić.

Nakon uobičajene jutarnje analize prikazanih filmova, obavezne za sve polaznike Škole medijske kulture, dr. Hrvoje Turković govorio je polaznicima prvoga stupnja o hrvatskom filmu do 1941. godine, a zatim i o zaštiti audiovizualnoga gradiva, a prof. Marcel Bačić je polaznicima drugoga stupnja seminara medijske kulture govorio o suvremenoj vizualnoj umjetnosti i pokretnim slikama.

Iako je nedjeljno popodne bilo slobodno za sve polaznike devete Škole medijske kulture, pa su neki od njih otišli na višesatni izlet u Varaždin, gdje su dva dana prije otvorene priredbe Špancirfesta, a drugi potražili opuštanje na bazenima Varaždinskih Toplica, dio ih se nije odmarao. Tako su neki polaznici specijalizirane videoradionice za postprodukciju tona na filmu i videu nedjeljno popodne iskoristili za nastavak složenih vježbi usklađivanja filmskog i videozapisa s odgovarajućom tonskom podlogom, kako bi stigli prije konca školskoga programa napraviti svih šest zamišljenih vježbi, a polaznici videoradionice za animirani film, koja sa po šest sudionika u početnoj i u naprednoj grupi ove godine lakše i s manje opterećenja radi svoj posao, posvetila se nastavku rada na animiranom filmu koji će biti prikazan na završnoj svečanosti Škole, u četvrtak, 30. kolovoza. Ovogodišnja je tema hodanje, a kao uzor je poslužio animirani film Borivoja Dovnikovića-Borde, iako je pristup naših polaznika sasvim originalan. Svaki od polaznika sačinit će svoj dio filma, koji će na koncu biti spojen u skladnu cjelinu.

Povezanost lokalne zajednice, a posebno Hotela "Minerva" s polaznicima i voditeljima devete Škole medijske kulture koja se u prošloj i ovoj godini manifestirala već nekoliko puta, dokazana je i organizacijom svečane večere za sve sudionike Škole, koja je održana u restoranu i paviljonu "Konstantinov dom", u nedjelju, 26. kolovoza u 19.00 sati.

dp

Okrugli stol Medij, djeca i škola

Prvoga dana drugoga tjedna devete Škole medijske kulture mr. Ivo Škrabalo razgovarao je s polaznicima o metodi i analizi filma "Lisice" redatelja Krste Papića, koji je prikazan prethodne večeri, a zatim je polaznicima prvoga stupnja govorio o hrvatskom filmu od 1941. godine. Polaznici drugoga stupnja, za osnovne i srednje škole, slušali su predavanja književnika i scenariste Gorana Tribusona, o normativnim priručnicima scenarija i scenarijskoj praksi, odnosno filmske kritičarke Rade Šešić, o indijskom filmu.

Svake se godine na Školama medijske kulture promovira jedno ili više vrijednih publicističkih naslova, a ove je godine profesor Krešimir Mikić predstavio najnoviju, treću knjigu autora Enesa Midžića, akademskog snimatelja i redovitog profesora na Akademiji dramske umjetnosti, Pokretne slike-filmska kinematografija. Objavljivanje knjige potpomoglo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, a knjiga ima status sveučilišnoga udžbenika. Kroz poglavlja Pokretne slike, Vid i privid slika u pokretu, Kinematografske tehnologije, Kinematografska produkcija, Filmska kinematografija, Objektiv i neka njegova obilježja, Oštrina filmske slike, Film, Laboratorijski postupci, Filmski formati, Širokoekranski postupci, Vremenski kod – time code, Zapis i reprodukcija zvuka, Film u elektroničkom i digitalnom okruženju, Kinematografski film i televizijsko prikazivanje, Pretvorba filmske slike u elektroničku sliku, Film i digitalni film te I na kraju, autor daje cjelovit i pregledan prikaz svih bitnih elemenata filmske fotografije i filmske tehnologije uopće. Knjiga je posvećena profesoru Nikoli Tanhoferu.

Središnji je događaj današnjega programa, ali i cijele ovogodišnje Škole medijske kulture bio okrugli stol Medij, djeca i škola, kojega je vodio profesor Krešimir Mikić. Dr. Hrvoje Turković naglasio je u uvodu okrugloga stola da je 2007. proglašena Međunarodnom godinom djeteta, pa je i održavanje ovoga skupa posvećeno djeci i njihovoj ulozi konzumenata ali i kreatora medijske kulture. Mirjana Jukić, profesorica hrvatskog jezika i voditeljica školske filmske skupine u zagrebačkoj Osnovnoj školi Rudeš prezentirala je rad skupine koja djeluje u zadnje četiri godine, a vodi je zajedno sa socijalnom pedagoginjom Katicom Šarić. U proteklim su godinama snimili 25 filmova, od kojih je većina osvajala nagrade i priznanja na Reviji dječjeg filmskog i videostvaralaštva i na drugim revijama, smotrama i festivalima, a dio je filmova prikazivan i u inozemstvu. Kao posebnu je vrijednost Mirjana Jukić naglasila svojih osam godina kontinuirana sudjelovanja na Školi medijske kulture, koja je jedino mjesto u nas gdje se može dobiti mnogo korisnih i praktičnih spoznaja o filmskoj i videoprodukciji i prenijeti te spoznaje djeci u školi. Jednako je vrijedna činjenica o samostalnom radu djece, od odabira ideje do postprodukcije njihova filma ili videa. Stoga je dala snažan poticaj pokretanju filmskih skupina u drugim osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj, te suradnji s drugim školama na razmjeni snimljenih filmova koji se mogu i trebaju koristiti u nastavi, od hrvatskog jezika i medijske kulture do satova razrednika ali i nastave stranih jezika, biologije i drugih nastavnih predmeta.

Profesor Krešimir Mikić smatra da ima više razloga za nezadovoljstvo nego za isticanje pozitivnih ali, po njegovu mišljenju, rijetkih primjera dobroga rada, a burna je rasprava nakon ova dva izlaganja pokazala složenost problematike i ukazala na neka od mogućih rješenja.

dp

Odjeci s okrugloga stola Mediji, djeca i škola

Profesor Krešimir Mikić ustvrdio je kako su zadnjih dvadesetak godina svi mediji postali znatno dostupniji djeci nego su bili prije, ali se istodobno bilježi svojevrsno smanjenje interesa djece za medije, ili njihova preorijentacija s jednih medija na druge. Zabrinjavajući je podatak da tek 10% nastavnika u osnovnim školama u Hrvatskoj ponekad razgovara sa svojim učenicima o medijima, ili da su računalne igre u dječjim i drugim knjižnicama u SAD zauzele oko 40% ukupne bibliotečne građe, a u Hrvatskoj tek 0,2%!

Uobičajena vizija prirodne povezanosti medijske kulture s nastavom hrvatskoga jezika trebala bi biti dodatno preispitana, smatra profesor Mikić, a posebno u svijetlu spoznaje da se nastava medijske kulture zaista odvija u samo oko 10% hrvatskih osnovnih škola, dok je u srednjim školama situacija još nepovoljnija.

Zbog toga se kao neophodnost nameće uvođenje medijske kulture kao posebnoga predmeta u školskim programima, smatra profesor Mikić, a trebalo bi odlučiti hoće li medijska kultura biti redoviti ili izborni predmet. Valja voditi računa i o pitanjima poput trajanja dugometražnih filmova, koji bi se između ostaloga prikazivali u sklopu nastave medijske kulture, a po logici bi stvari zahtijevali dva do tri sata, dakle tri do četiri školska sata, što je u pretrpanoj satnici naših škola veoma teško postići.

Druga je neophodnost kontinuirano obrazovanje nastavnika, koji bi morali biti specijalizirani za nastavu medijske kulture u osnovnim i srednjim školama, a valjalo bi formirati i udruge nastavnika medijske kulture koje bi se učinkovito borile za stvaranje i očuvanje digniteta struke i nastavnoga predmeta. U traženju najboljih rješenja svakako se treba osloniti na već uspostavljenu suradnju s Uredom pravobraniteljice za djecu, te još više jačati ulogu i značenje Škole medijske kulture kao jedinoga mjesta na kojem se zainteresirani nastavnici mogu dodatno obrazovati.

Profesor Hrvoje Turković upozorio je na dvostrukost vizija Mirjane Jukić, koja je govorila o uspješnom primjeru dobre prakse aktivnoga bavljenja snimanjem filmova, fotografijom i radijskim stvaralaštvom u svojoj Osnovnoj školi Rudeš i njihovom primjenom u svakodnevnoj nastavi pa i u nastavi medijske kulture, i znatno manje optimističnim pristupom Kreše Mikića, zaključivši kako stanje ipak nije tako dramatično, a percepcija problema postoji već niz godina pa je između ostaloga bila jednim od razloga pokretanje Škole medijske kulture koja je u proteklih devet godina ostvarila zaista dojmljive rezultate. Naglasio je i očitu potrebu nastavka lobiranja za željene promjene, jačanje utjecaja i prisutnosti dječjega filma u osnovnim i srednjim školama i shvaćanje medijskoga obrazovanja kao temeljnoga prava svakoga djeteta.

U istome je duhu govorila i Maja Flego, glasnogovornica i predstavnica Ureda pravobraniteljice za djecu, istaknuvši da je medijska pismenost jedno od temeljnih prava djeteta, a da svakako valja voditi računa i o zaštiti djece, kao kreatora, sudionika i konzumenata medija te pružati sve oblike potpore dječjem medijskom stvaralaštvu.

U raspravi je naglašeno kako valja čim prije ostvariti iznesene prijedloge, izjednačiti programe medijske kulture u privatnim i u državnim školama, riješiti probleme nedostatne izobrazbe učitelja, koji bi morali širiti medijsku kulturu, hrvatskoga jezika koji se i sam suočava sa smanjenjem nastavnih sati u školskim programima, pa je još teže opsežnije i kvalitetnije unutar njega ugraditi nastavu medijske kulture, uvođenja medijske kulture kao izbornoga predmeta, u oštroj konkurenciji s vjeronaukom, stranim jezicima i informatikom, financiranja nabavke neophodne opreme za aktivno bavljenje medijskim stvaralaštvom, svijesti o stalnoj potrebi samoobrazovanja nastavnika, što bi valjalo povezati s dobivanjem licenci za bavljenje nastavničkim poslom, uvjetovanih sudjelovanjem na seminarima i drugim oblicima dodatnoga obrazovanja, a Vera Robić-Škarica, tajnica Hrvatskog filmskog saveza i voditeljica Škole medijske kulture založila se za korištenje već postojećih rješenja, za koja je nekada dovoljna tek dobra volja, a ponekad trebaju i dodatna snalaženje i svakako, puno upornosti, no omogućavaju da se unutar nastave hrvatskoga jezika medijska kultura razvija brže i kvalitetnije nego danas.

dp

Uspješan završetak

Dva su zadnja radna dana na devetoj Školi medijske kulture bila ispunjena događanjima, te dodatno ubrzana nastojanjima polaznika i voditelja da završe započete radove kako bi u četvrtak, 30. kolovoza, na završnoj svečanosti svi vidjeli čime su se bavili proteklih deset dana.

Tako je utorak, 28. kolovoza započeo jutarnjom analizom filma "Dobro jutro" redatelja Ante Babaje o kojem je s polaznicima razgovarala Diana Nenadić. Polaznici prvoga stupnja seminara medijske kulture slušali su predavanje profesora Krešimira Mikića o metodičkim pristupima u nastavi medijske kulture – odgoju i medijima, a svojim iskustvima iz prakse predavanje su obogatile Slavica Kovač, prof. i Marina Zlatarić, prof. Polaznici drugoga stupnja, za srednje škole, slušali su predavanje filmske kritičarke Diane Nenadić o autoportretnom, ispovjednom dokumentarnom filmu, odnosno filmskog montažera Slavena Zečevića o montaži u filmu. U popodnevnom programu održana je projekcija dječjih videoradova koje je odabrao i o njima uvodno govorio profesor Krešimir Mikić, a na večernjoj je projekciji Joško Marušić prikazao izbor animiranih filmova Nagrađenih na ANIMAFESTU 2006. godine.

U srijedu, 29. kolovoza, poslije analize animiranih filmova viđenih protekle večeri, o kojima je dodatno govorio Joško Marušić, polaznici prvoga stupnja slušali su njegovo predavanje o uvodu u animaciju i zagrebačkoj školi, druga je grupa slušala profesora Krešimira Mikića i njegovo predavanje o vizualnoj kulturi i kompjuterskim igrama, a polaznici drugoga stupnja seminara medijske kulture predavanja filmskog redatelja Petra Krelje o nastanku i vrednovanju filmskoga djela odnosno o Vukotićevoj filmskoj godini.

Na završnoj svečanosti, najavljenoj za četvrtak, 30. kolovoza, bit će prezentirani seminari i projicirani videoradovi nastali u ovih deset dana devete Škole medijske kulture.

U ime polaznika prvoga, osnovnoga stupnja seminara medijske kulture o njihovom će radu izvijestiti Tatjana Antić, iz I. tehničke škole "Tesla", Zagreb, a u ime polaznika drugoga, naprednoga stupnja govorit će Gordana Kučinić, iz Osnovne škole Augusta Cesarca, Krapina.

Polazna videoradionica za dokumentarni film, voditelja Damira Čučića, predstavit će se filmom "Šljive ranke" u trajanju od 16 minuta, a videoradionica za igrani film, voditeljice Snježane Tribuson filmom "Sestra", u trajanju od 13 minuta. Videoradionica za TV-reportažu, voditelja Dražena Ilinčića prikaza će reportaže "Zagorski maheri", "Mrtva pruga" i "Svi moji konji", u ukupnom trajanju od 15 minuta, a videoradionica za animirani film, s početnom i naprednom grupom, voditelja Ede Lukmana animirani film "Špancir film" u trajanju od 3 minute.

Specijalizirana videoradionica za kameru i snimanje, voditelja Borisa Poljaka predstavit će se radom "Sunce u prozorčiću" u trajanju od 7 minuta, a videoradionica za montažu, voditelja Ivane Fumić i Slavena Zečevića Vježbama I., II. I III. u trajanju od pet minuta. Goran Tribuson, voditelj specijalizirane videoradionice za scenarij predstavit će scenarije "Kroz oblake", "Lovac na broj" i "Ništa nas ne smije iznenaditi", videoradionica za radiofoniju voditeljice Vedrane Vrhovnik predstavlja se s četiri rada u trajanju od 5 minuta, a videoradionica za postprodukciju tona za film i video, voditeljice Dubravke Premar pokazat će 6 vježbi, od ukupno 53 sačinjene!

Deveta Škola medijske kulture bit će završena podjelom diploma polaznicima i najavom iduće, jubilarne, desete Škole koja će se kolovoza 2008. godine biti održana u Varaždinskim Toplicama.

Doviđenja na desetoj Školi!

Na završnoj svečanosti, održanoj u četvrtak, 30. kolovoza, u dvorani gradskoga kina u Varaždinskim Toplicama, prezentirani su seminari i projicirani videoradovi nastali u deset dana devete Škole medijske kulture.

Voditeljica Škole medijske kulture Vera Robić-Škarica zahvalila je svim sudionicima na izuzetnoj suradnji i vrijednom radu, te pozdravila doministra kulture RH Srećka Šestana i gospođu Maju Petrić, iz Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, kao predstavnike institucija koje su, uz Ministarstvo znanosti,obrazovanja i športa RH dale značajnu potporu održavanju devete Škole medijske kulture.

U ime polaznika prvoga, osnovnoga stupnja seminara medijske kulture o njihovom je radu izvijestila Tatjana Antić, iz I. tehničke škole "Tesla", Zagreb, u formi dnevničkog zapisa inspiriranog vjeronaukom i s obiljem šarmantnih detalja iz svakodnevnoga rada, a u ime polaznika drugoga, naprednoga stupnja govorila je jednako inspirirano Gordana Kučinić, iz Osnovne škole Augusta Cesarca, Krapina, oblikujući svoje izlaganje kao pismo upućeno redatelju Anti Babaji.

Polazna videoradionica za dokumentarni film, voditelja Damira Čučića, predstavila se filmom "Šljive ranke" u trajanju od 16 minuta, osebujnim zapisom o terapiji bolesnika smještenih u dijelu Specijalizirane bolnice poznatom kao Lovrina kupelj, a videoradionica za igrani film, voditeljice Snježane Tribuson filmom "Sestra", psihološkim trilerom u trajanju od 13 minuta.

Videoradionica za TV-reportažu, voditelja Dražena Ilinčića prikazala je reportaže "Zagorski maheri", o natjecateljima za 'Prvi glas Zagorja' i poznavateljima vina, "Mrtva priroda", o preparatoru ptica i životinja zaljubljenom u svoj poziv i "Svi moji konji", o vlasniku ergele jahačih konja, u ukupnom trajanju od 15 minuta, a videoradionica za animirani film, s početnom i naprednom grupom, voditelja Ede Lukmana animirani film "Špancir film", sa veselim i zanimljivim prikazom raznih vrts ahodanja, u trajanju od 3 minute.

Specijalizirana videoradionica za kameru i snimanje, voditelja Borisa Poljaka predstavila se radom "Sunce u prozorčiću" u trajanju od 7 minuta, a videoradionica za montažu, voditelja Ivane Fumić i Slavena Zečevića Vježbama I., II. I III. u trajanju od pet minuta. Goran Tribuson, voditelj specijalizirane videoradionice za scenarij predstavio je scenarije "Kroz oblake", "Lovac na broj" i "Ništa nas ne smije iznenaditi", od kojih će jedan biti odabran da bi se po njemu iduće godine snimio novi igrani film, videoradionica za radiofoniju voditeljice Vedrane Vrhovnik predstavila se s četiri rada u trajanju od 5 minuta, a videoradionica za postprodukciju tona za film i video, voditeljice Dubravke Premar pokazala je tri vježbe, od ukupno 53 sačinjene u ovoj radionici!

O svim je prikazanim videoradovima govorio profesor Hrvoje Turković, naglasivši kako bi neki od njih mogli s uspjehom sudjelovati na bilo kojoj smotri neprofesijskog filmskog i videostvaralaštva.

Deveta Škola medijske kulture završena je podjelom diploma polaznicima i završnom riječju predsjednika Savjeta Škole medijske kulture, filmskog redatelja Petra Krelje koji je najavio iduću, jubilarnu, desetu Školu koja će kolovoza 2008. godine biti održana u Varaždinskim Toplicama.

dp