Video prikazi Hrvatskog državnog arhiva

Operna diva nekad i danas – Milka Trnina očima Sandre Bagarić

Katarina Milka Trnina (19. prosinca 1863., Vezišće u općini Križ pokraj Ivanić-Grada-18. svibnja 1941., Zagreb), operna umjetnica, članica državne opere u Münchenu, prva Tosca londonskoga Covent Gardena i Metropolitan Opera Housea, bila je mlinarska kći, pa nakon očeve smrti štićenica ujaka, književnika i publicista Janka Jurkovića koji ju usmjerava u privatnu školu pjevanja Ide Wimberger Brkić, što će se pokazati presudnim za njen život i karijeru. Pohađa bečki konzervatorij, a prvi nastup ima 11. travnja 1882., kao Amelija u Verdijevoj operi tada zvanoj Čuvidski ples, a poznatijoj kao Bal pod maskama, na pozornici Zagrebačke opere.

Nastupala je u Leipzigu, Grazu i Bremenu, a kao članica državne opere u Münchenu  dobiva počasni naslov bavarske dvorske komorne pjevačice. U Bayreuthu se sukobila s Wagnerovom udovicom Cosimom, i više nikad nije tamo nastupila. Drži poduke iz pjevanja, a nazivaju je pjevajućom Eleonorom Duse (po slavnoj i tragičnoj  talijanskoj glumici na kraju devetnaestog i početku dvadesetog stoljeća). U prvom  je redu bila vagnerijanska pjevačica, ali veličanstveno interpretirala i Beethovenovu Leonoru u Fideliju ili veselu Fiordiligi u Mozartovoj operi Cosi fan tutte, a Puccini je tvrdio da se nijedna Tosca ne može usporediti s Milkom Trninom. Zbog zdravstvenih problema je naglo završila karijeru, a posljednji nastup, ulogu Sieglinde, odigrala 1906. u Prinzregententheateru. Od 1923. postaje počasnom članicom zagrebačke Muzičke akademije, voditeljicom odjela solo pjevanja i članicom ispitne komisije, a jedna od učenica postaje joj i Zinka Kunc. Od posljedica upala pluća, baš kao i njen otac, umire u Zagrebu. Po njoj je nazvan jedan slap na Plitvičkim jezerima, kao i nagrada Hrvatskog udruženja glazbenih umjetnika. Navodno je po njoj, na tragu neke davne i tajne ljubavi, nazvana i slavna Milka čokolada

Sandra Bagarić je rođena 5. travnja 1974. u Zenici, srednje muzičko obrazovanje dobila u Zenici i Sarajevu, a u Zagrebu završila Muzičku akademiju u klasi sopranistice profesorice Ljiljane Molnar-Talajić. Nastupala je u operama i operetama Madame Troubadur, Grofica Marica, Šišmiš, Boccaccio, Noć u Veneciji, Kneginja čardaša, Mala Floramye, Tko pjeva zlo ne misli, Jalta,.Jalta (ZGK Komedija), Kod bijelog konja (Narodno gledališče Maribor), Ljubavni napitak (HNK Split), a imala niz zapaženih nastupa širom svijeta u mjuziklima, reklamnim spotovima i kampanjama.

Objavila je tri CD-a, Sonatu od sna na kojoj je njen suprug Darko Domitrović uglazbio ljubavnu poeziju Enesa Kiševića, a pjeva i recitira i glumac Boris Pavlenić, Teatar marmelade na kojem surađuje s Martinom Tomčić, Zdravkom Šljivcem i Simfonijskim orkestrom HRT-a, eksperimentirajući o doživljaju klasike u novom ruhu te Adagio, koncertni sakralni program posvećen Ljiljani Molnar Talajić.

Spojila ih je autorica dr, sc. Darija Hofgräff, koja je pokrenula malu seriju video prikaza u Hrvatskom državnom arhivu, nastojeći na najbolji mogući način premostiti vremena novog normalnog i u virtualnim uvjetima izazvanim pandemijom korona virusa, prikazivati neke od tradicionalnih i uobičajenih aktivnosti HDA. Peti u nizu, na svoj način jubilarni, bio je razgovor sa Sandrom Bagarić o Milki Trnini, ali i o životima i sudbinama opernih diva nekada i danas.

Video je snimljen kao i obično u Dvorani kataloga HDA, u kojoj se inače događaju kulturni susreti raznih vrsta, a dostupan je na društvenim mrežama te namijenjen i ostvarenju želje da HDA i dalje ostane u kontaktu s publikom odnosno nadomjesti njoj namijenjene sadržaje.

Po svemu sudeći to je i zadnji iz ove inovativne i kreativne, šarmantne serije priloga, što je svakako šteta i gubitak nad kojim se valja zamisliti.  

Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com

02.06.2021.