Premijerno prikazan 9. ožujka u Art-kinu Croatia u Rijeci, a poslije u mjesečnom ritmu i u Splitu te Puli, film Viva Ludež: razgovor s trojicom od Ferala scenarista i redatelja Marine Baničević i Saše Stanića pojavio se 15. lipnja i pred zagrebačkom publikom, u kinu Europa.
Film je snimljen koncem veljače 2016. godine u riječkom antikvarijatu Ex libris i u razgovornoj formi, u njemu sudjeluju Viktor Ivančić, Boris Dežulović i (sada na žalost pokojni) Predrag Lucić, kojem je film i posvećen te Marina Baničević i Saša Stanić, a obogaćen je arhivskom građom iz raznih brojeva Feral Tribunea, mnoštvom novih informacija te animacijskim intervencijama, kojih je inicijalno trebalo biti daleko više, no pokazalo se da je to (financijski) gotovo neostvariva ambicija. Upravo je stalno prožimanje dva medija, filmskog i tiskano novinarskog, živahna isprepletenost i razigranost filmskog zapisa i kopija feralovih naslovnica i fotografija, raznih fusnota, citata i objašnjenja pojmova omogućilo pravi uvid u neke od ključnih momenata lista i mnogi će gledatelji Viva Ludež zapamtiti baš po tome. A razmišljanja feralova trojca o pitanjima koja sve do danas ne gube na svojoj aktualnosti uspostavljaju niz paralelizama između socijalističkog jugoslavenskog sustava osamdesetih, načelno (mnogi misle prividno) demokratskog hrvatskog sustava devedesetih i današnjeg posttranzicijskog društva te naglašavaju konstantu Feralova djelovanja, koja se prije svega manifestira kroz kontinuiranu i dosljednu satiru svih političkih uređenja i opcija koje su nas pratile u njegovu trajanju, ali i prije i poslije toga.
Photo by Sanja Bistričić
Neki su mlađi gledatelji u razgovoru koji je potrajao dugo iza projekcije iskreno priznali da nemaju pojma o tome što je i kakav bio taj Feral. List koji je prvo objavljivan kao podlistak na jednoj stranici Nedjeljne Dalmacije pod imenom Feral, da bi 1989. bio značajno proširen i dobio puno ime, a zatim se osamostalio i počeo izlaziti pod egidom Viva Ludež, i među čijim su autorima, urednicima i novinarima bili Viktor Ivančić, Boris Dežulović, Predrag Lucić, Heni Erceg, Drago Hedl, Ivica Đikić, Đermano Senjanović Ćićo i mnogi drugi te ilustrator, prije svega naslovnica, Alem Ćurin, bio je izrazito lijeve orijentacije ali podjednako kritičan prema anomalijama, zločinima i glupostima sa svih strana, od nacionalnih i vjerskih svetinja do globalnih svinjarija. Bio je zabranjivan, srednjovjekovno i fašistički spaljivan na gradskim trgovima, porezno opterećivan i često gubio sudske parnice, navodno zbog duševnih i inih boli onih koje je ogolio na svojim stranicama, a u nekim je sredinama i kupovan gotovo ilegalno, skrivečki, pa je bio svojevrsni akt građanske hrabrosti da ge se čita. Baš kako je i danas jednako hrabro bilo snimiti prvi film o Feralu i širiti pomoću njega istinu i spoznaju. Film traje stotinu minuta, a dovršen je 2018. godine u produkciji Udruge Facultas.
Deset je godina prošlo otkako je Feral Tribune prestao izlaziti, jer je posljednji broj objavljen lipnja 2008., a prije toga je dobio brojne međunarodne nagrade, poput Veselka Tenžere i nagrade Stefanal 1992. godine, Međunarodne nagrade za slobodu tiska koju mu je dodijelio International Press Directory, Zlatnog pera slobode 1997., koju dodjeljuje Commitee to Protect Journalists ili nagrade za najbolji političko-satirički tjednik na svijetu, na Međunarodnom festivalu političke satire u Forte dei Marmi 1978.
S jeseni film nastavlja s regionalnim predstavljanjem pa će od rujna do prosinca biti prikazan u Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu i Mostaru.
Duško Popović
popovidcdusko@yahoo.com