Filmski kritičar i sve angažiraniji politički komentator i kolumnist (Vijesti iz Liliputa) Jurica Pavičić, diplomirani povjesničar i komparativist, doktor znanosti, rođen je 1965. u Splitu, dobio 1992. nacionalnu nagradu za filmsku kritiku Vladimir Vuković, a 1996. nagradu Hrvatskog novinarskog društva Marija Jurić Zagorka, pa 2002. nagradu za doprinos novinarstvu Veselko Tenžera te 2007. nagradu Miljenko Smoje.
Autor je brojnih književnih djela, poput socijalnog trilera Ovce od gipsa (1997) prema kojem će napisati i scenarij (i dobiti za njega Veliku zlatnu arenu) za film Vinka Brešana Svjedoci u kojem progovara o ratnom zločinu u Splitu 1992. godine, zatim krimić Nedjeljni prijatelj (2000), a iste godine i dramu Trovačica, praizvedenu u HNK Split, za koju je dobio nagradu Držić. Te je godine objavio i monografiju Hrvatski fantastičari – jedna književna generacija, pa 2001. eseje i kolumne Vijesti iz Liliputa (Nove vijesti iz Liliputa objavljene su 2011), roman Minuta 88 2002., a 2003. eseje i kolumne Split by Night. Četvrti roman Kuća njene majke objavio je 2005., a peti, Crvenkapica 2006. godine. Objavio je i dvije zbirke priča, Patrola na cesti (2008) prema kojoj je 2016. snimljena TV-serija redatelja Zvonimira Jurića, i Brod u dvorištu (2013). Roman Žena s drugog kata objavljen je 2015. godine. Radovi su mu prevođeni na talijanski, njemački, engleski, ruski i bugarski jezik.
U izdanju Hrvatskog filmskog saveza objavljene su mu 2011. godine knjiga Postjugoslavenski film – stil i ideologija te Klasici hrvatskog filma jugoslavenskog razdoblja 2017.
U knjizi Pavičić se bavi filmovima Kreše Golika Plavi 9 (1950), Ne okreći se, sine Branka Bauera (1956), H-8… Nikole Tanhofera (1958), Tri Ane Branka Bauera (1959), Vlak bez voznog reda Veljka Bulajića (1959), Prometej s otoka Viševice Vatroslava Mimice (1964), Rondo Zvonimira Berkovića (1966), Breza Ante Babaje (1967), Lisice Krste Papića (1969/1970), Banović Strahinja Vatroslava Mimice (1981), Samo jednom se ljubi Rajka Grlića (1981) i Treći ključ.Zorana Tadića (1983). Tekstovi su pisani prvenstveno za studente kolegija Povijest hrvatskog filma, neki su objavljeni, uglavnom u Hrvatskom filmskom ljetopisu, a neki u monografijama pojedinih autora dok su ostali ovdje objavljen prvi put. Na svojevrstan se način knjiga naslanja na tri verzije povijesti hrvatskoga filma Ive Škrabala, Uvod u povijest hrvatskog igranog filma Nikice Gilića te Modernizam u hrvatskom igranom filmu Tomislava Šakića, a Pavičić uz filmski daje i opći društveni i ideološki kontekst vremena u kojem su nastali, autora koji su ih stvarali, produkcijskih uvjeta u kojima su snimljeni te svojih kriterija za njihov odabir. Filmovi su morali biti sami po sebi reprezentativni i vrijedni odnosno da se kroz njih mogla predstaviti povijest hrvatskog filma kroz poetičke modele, od poslijeratnog socrealizma, preko klasičnog narativnog stila, modernističkih varijacija do praške škole i postmodernizma osamdesetih godina prošloga stoljeća.
Knjiga Klasici hrvatskog filma jugoslavenskog razdoblja je 6. svibnja promovirana u Splitu, na prvom Mediteranskom festivalu knjige, gdje su govorili filmolog i recenzent Nikica Gilić, urednica Diana Nenadić i autor Jurica Pavičić, a zagrebačku će promociju, na kojoj će uz autora govoriti Diana Nenadić i Tomislav Šakić, imati večeras u Knjižnici Bogdana Ogrizovića na Preradovićevom trgu 5, u 20.00 sati.
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com