REVIJA GORDANA LEDERERA
U spomen tragično poginulu hrvatskom snimatelju Gordanu Ledereru, u Hrvatskoj Kostajnici održana je 2-3. listopada Revija dokumentarnog filma Gordan Lederer. Na programu Revije u Pučkom otvorenom učilištu bili su dokumentarni filmovi povijesno-arheološke tematike (Posljednji Frankopan – Laval Nugent i Prizidnice – svetišta na osami Srđana Segarića, Tajanstveni srednji vijek; Seksualnost Božidara Domagoja Burića, Veličina obiteljskog grba Mladena Trnskog i Uvozne vrane Gorana Devića), izbor iz Revije amaterskog filma 2004. te cjelovečernji igrani film Konjanik Branka Ivande.
NAGRADE I PRIZNANJA HRVATSKOJ ANIMACIJI NA BALKANIMI 2004.
Od 6. do 10. listopada održan je Beogradu Prvi međunarodni festival animiranog filma Balkanima 2004, na kojem je u službenoj konkurenciji za nagrade sudjelovalo 96 filmova iz 17 zemalja. Žiri u sastavu Stojan Dukov, Bugarska, Igor Lazin, Mađarska, i Božidar Zečević, Srbija i Crna Gora, dodijelio je Grand Prix francuskom filmu Regulator Philippea Grammaticopoulosa.
Hrvatski film Ciganjska Marka Mestrovića i Davora Međurečana osvojio je Specijalnu diplomu za “izvanrednu filmsku atmosferu i poetiku”, dok je veteran zagrebačke škole Borivoj Dovniković Bordo, koji je na festivalu imao retrospektivu stvaralaštva, dobio posebno priznanje za “izuzetan doprinos umjetnosti balkanske filmske animacije”. Jugoslavenska kinoteka dodijelila je Dovnikoviću i plaketu za ukupni prinos razvoju filmske umjetnosti.
LOVE IT OR LEAVE IT
Zagrebačka Galerija Nova predstavila je početkom listopada četverodnevni program filmskih i videoprojekcija pod naslovom Love it or leave it, s filmskim i videoradovima devetnaest umjetnika iz Turske, Libanona, Albanije, Srbije i Crne Gore, Kosova, Makedonije i Hrvatske.
Program je realiziran u sklopu Cetinjskog bijenala 5, uz potporu Kulturstiftung des Bundes i Kunsthalle Fridericianuma i prethodno je prikazivan u Dubrovniku, Cetinju,Tirani i Diyarbakiru.
Program podijeljen u četiri dvosatna bloka «u cjelini pokušava naznačiti određene političke i kulturalne uvjete i prakse koje dovode u pitanje općenitu percepciju Balkana i Bliskog istoka kao ‘zakašnjelih’ regija, ‘konfliktnih područja’ desetljećima u stalnom procesu napretka, modernizacije i normalizacije koji bi ih trebao približiti univerzalno važećim pravilima i propisima liberalne demokracije i kapitalističkog tržišta.
Program filmskih i video projekcija Love ir leave it reflektira zanimanje za nasljeđe modernizma i ulogu umjetnika iz tzv. marginalnih kulturnih područja u projektu modernizma, kao i frustracije kolektivnih i individualnih povijesti. Predstavljeni filmski i videoradovi umjetnika različitih generacija širokim tematskim rasponom i tretmanom medija pružaju uvid u različite strategije i heterogenost pristupa i kritičkih perspektiva suvremene filmske i videoprakse.»
Sudjelovali su ovi autori: Nevin Aladag, Goran Dević, Fouad Elkoury, Ayse Erkmen, Vlatko Gilić, Joana Hadjithomas & Khalil Joreige, Alban Hajdinaj, Sanja Iveković, Gulsun Karamustafa, Omer Ali Kazma, Sener Ozmen, Renata Poljak, Anri Sala, Erzen Shkololli, Mohamed Soueid, Jalal Toufic, Natalija Vujošević, Akram Zaatari, Borjan Zafirovski.
SUB ROSA U MONTPELIERU
Animirani film Sub rosa Katje Šimunić i Nikole Šimunića, nadahnut simbolikom ruže i glazbenim djelom i Dnevnikom pročitanih knjiga skladateljice Dore Pejačević, nastavio je u listopadu uspješnu ovogodišnju festivalsku turneju, prikazivanjem na 26. međunarodnom festivalu mediteranskoga filma u francuskome gradu Montpellieru (24-31. listopada 2004). Bio je to deveti izbor u selekciju na međunarodnim festivalima.
PREDSTAVLJENE KNJIGE DANIELA J. GOULDINGA I VANJE ČERNJULA
Za trajanja Zagrebačkoga filmskog festivala u Studentskome centru predstavljene su dvije nove filmske knjige. Na samu početku ZFF-a (12. listopada) promovirani su Subjektivni kadrovi Vanje Černjula, knjiga nastala na temelju razgovora autora, inače hrvatskoga filmaša koji živi i radi u Americi s filmskim snimateljem Tomislavom Pinterom, o kojemu kaže: «Na ovim prostorima gdje se kontinuitet neprekidno nasilno prekidao, Pićo je bio veza između Vatroslava Mimice i Gorana Rušinovića, Antuna Vrdoljaka i Rajka Grlića, Ante Babaje i Saše Petrovića. Njegova je filmografija virtualna povijest domaćeg filma, od crnog vala preko crvenog vala, praške škole do današnjih dana.»
Posljednjeg dana festivala, 16. listopada, Miljenko Jergović, Jurica Pavičić i Nenad Rizvanović predstavili Jugoslavensko filmsko iskustvo 1945-2001, autora Daniela J. Gouldinga, u prijevodu Luke Bekavca i izdanju VBZ-a. Goulding je američki filmolog i profesor filmologije na Oberlin Collegeu u Indiani. Nekadašnju Jugoslaviju posjetio je početkom osamdesetih, a prvo izdanje knjige Liberated cinema, sada prevedene i na hrvatski jezik, objavio je 1985. Nakon raspada Jugoslavije Goulding piše i drugo izdanje knjige, u kojem dovršava priču o tzv. praškoj školi i govori o filmskim prilikama u pet sada neovisnih kinematografija te izlaže kako su te kinematografije zabilježile rat na ovim prostorima.
HRVATSKI DOKUMENTARCI U MARIBORU
Na mariborskom festivalu DokMa, koji je održan od 2. do 6. studenog, prikazana su tri hrvatska dokumentarca u proizvodnji Factuma: Dečko kojem se žurilo Biljane Čakić-Veselić, Sve o Evi Silvestra Kolbasa te Čuvar tegljača Silvija Mirošničenka.
NOVI USPJESI BUNARMANA
Nakon međunarodnog filmskoga festivala dokumentART u Neubrandenburgu (5-10. listopada 2004), dokumentarni film Branka Ištvančića Bunarman, u produkciji Dokumentarnoga programa HRT, pozvan je i prikazan u službenim selekcijama još dva svjetska festivala: Premio Bizzari u Italiji (9-13. studenoga) i festivala dokumentarnog i kratkog filma u Bilbau (29. studenoga - 4. prosinca). Dosadašnjim sudjelovanjem na dvadesetak festivala, koja su mu donijela niz priznanja i nagrada, Bunarman je postao jedan od najuspješnijih hrvatskih dokumentaraca u posljednjih nekoliko godina
POROCI U ANIMIRANOME FILMU
Dražen Ilinčić govorio je 19. listopada o 'porocima u animiranome filmu' kao gost istoimene tribine zagrebačkoga Kulturno informativnog centra. Tom je prigodom prikazan animirani program s tom temom, a činili su ga filmovi: Tueurs Français (Francuski ubojice, 2003) Nicole Jacqueta, Mousochist (Mišohist, 2001.) Johna Dillwortha, Da Lied vom einsamen Trinker (Pjesma osamljenog pijanca, 1996) Michaela Zamjatninsa, Uvijek me prekinu kad pišem gra Zorana Mudronje (2001), Qui veut paté de foie (Tko želi jetrenu paštetu, 1997), Anne-Laure Bizot, i Amelie Graux i Kolač Daniela Šuljića iz 1997.
ZAGREBAČKI DANA OKIJA I OKYGENA 4
Samostalnom izložbom Okygen 4 u Muzeju suvremene umjetnosti (25. listopada – 7. studenoga), premijernim prikazivanjem filmova Ozone 3 RGB i Kisik 4 u kinu Tuškanac (30. listopada), te predstavljanjem kataloga i internetske stranice (5. studenoga), Zagrebu se predstavio umjetnik novih medija i videotehnologija Dan Oki.
Multidisciplinarni filmski projekt Dana Okija Oxygen 4 zagrebačkoj je publici predstavljen u jednoj fazi nastanka već u veljači 2002, izložbom u Galeriji Josip Račić. Sljedeće godine dovršen je cjelovečernji film, koji je predstavljen u Muzeju suvremene umjetnosti u obliku šest prostornih instalacija u šest prostorija, s očekivanjem da će posljetitelji/ce stvarati osobnu, jedinstvenu fabulu i u djelo unijeti vlastitu prostornu i vremensku dimenziju. O Okijevu se filmu kaže:
Oxygen 4 je priča o astronautu Luki Viltovu (Vili Matula) koji se za vrijeme zajedničkog godišnjeg odmora sa svojom djevojkom Sofie van der Velde (Barbara de Groot) i kolegom asstronautom Akirom Yamaguchijem (Atsushi Ogata) suočava s posljedicama nedavnog svemirskog leta. Doktorica astronautičke medicine Rita Rosenstein (Natasa Lušetić) stiže iz Europskog centra za svemirska istraživanja na Velebit kako bi u posljednji trenutak pokušala spasiti astronaute od neobjašnjive i neizlječive bolesti koju su dobili za vrijeme boravka na svemirskoj stanici. Film je priča o ljubavi i smrti unutar čije se jednostavne naracije i dramaturške cjeline isprepleću i presijecaju najrazličitiji žanrovi. Tako prvi dio predstavlja konceptualizirani cross-over znanstvene fantastike i TV-sapunice, koji se pak nadalje miješa s melodramom, elementima socijalne fantastike i ljubavnog filma. Svi ti elementi dramaturški se pretvaraju u strukturalistički film čiji unutarnji ustroj omogućuje rastvaranje zatvorene cjeline na njezine sastavne dijelove, dekonstrukciju iste i njezinu daljnju medijsku manipulaciju.
LAKOMO OKO I FRANCUSKI VELIKANI
Velikanima francuskoga filma bili su posvećeni filmski programi Lakomo oko u zagrebačkoj Knjižnici Ivana Gorana Kovačića. U rujnu su prikazani Léon Morin, svećenik (1961) i Dva čovjeka na Manhattanu (1959) Jean-Pierrea Melvillea, u listopadu Boudu spašen iz vode(1932) i Pravilo igre Jeana Renoira te 400 udaraca Françoisa Truffauta (1966),
a u studenome Truffautova Američka noć (1973), Mesar Claudea Chabrola (1970) i Clairino koljeno Erica Rohmera (1970).
HRVATSKI UMJETNICI NA NAPULJSKOM BIJENALU
Prema natječaju što ga je u svibnju raspisao, a u rujnu zaključio Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, odabrani su hrvatski umjetnici koji će predstavljati Hrvatsku na 12. Bijenalu mladih umjetnika Europe i Mediterana u Napulju od 22. travnja do 1. svibnja 2005. Okvirna je tema Bijenala strast, kao jedna od osebujnih karakteristika grada domaćina, a raščlanjena je na pet podtema koje naznačuju posebne aspekte strasti. Hrvatski umjetnici, koje su između 91 umjetnika izabrali zasebni žiriji, predstavit će se u različitim umjetničkim disciplinama: vizualnoj umjetnosti, glazbi, kazalištu, plesu, arhitekturi, modi i filmu. Među filmskim radovima žiri, u sastavu Biljana Čakić-Veselić, Nicole Hewitt i Dan Oki, izabrao je dokumentarni film Škver blues Gorana Čače, a žiri za vizualnu umjetnost videoinstalaciju C8H11N Ane Hušman te video Ex voto Mirjane Batinić.
Pokretač je događaja Međunarodna asocijacija Bijenala mladih umjetnika Europe i Mediterana (BJCEM), kojoj je svrha poticanje kreativnosti mladih umjetnika i međunarodne razmjene te razvoj miroljubivih odnosa.
PREMIJERE FACTUMOVIH FILMOVA
U okviru 2. zagrebačkog filmskog festivala (12-16. listopada 2004), najuspješniji producent hrvatskoga dokumentarnog filma Factum premijerno je prikazao dva nova naslova. Lora – svjedočanstva, dokumentarac o mučenju zatvorenika u splitskoj ratnoj luci Lora u razdoblju 1992-1996, režirao je Nenad Puhovski, a Sve pet, priču o Hrvatici Lidiji Šunjergi s nizozemskim iskustvom prostitutke i pornoglumice, Dana Budisavljević.
ABYSSOS TONIJA MEŠTROVIĆA
Izložbom/videom Abyssos u produkciji Kunsthochschule für Medien iz Kölna, u Studiju Muzeju suvremene umjetnosti od 18. do 24. listopada samostalno se predstavio videoumjetnik mlađe generacije Toni Meštrović. Diplomirao je na Grafičkom odsjeku ALU u Zagrebu, a zbog interesa za elektronske audio-vizualne medije 1997. studirao je Video/Digital Imaging na International Sommerakademie für Bildende Kunst u Salzburgu. Završio je i dvogodišnji poslijediplomski studij iz medijske umjetnosti na Kunsthochschule für Medien u Kölnu, gdje je kroz video, audio i audio-vizualne instalacije istraživao osobnu percepciju mora i otoka na kojem je odrastao. O radu Abyssos, u kojem se izvorni podvodni snimci izmjenjuju s digitalno obrađenim slikama i zvukovima, Meštrović kaže: «Polazišna točka je riječ abyssos, sinonim za mračni beskraj i prvotni kaos. Bilo mi je važno ostvariti rad koji otvara prostor između svjesne i nesvjesne percepcije. Koristeći se prikazima i zvukovima mora i podmorja snimljenim unatrag dvije godine u okolici mog rodnog otoka pokušao sam predočiti sveobuhvatnu i mnogostranu ‘komunikaciju’ s morem.»
DOKUMENTARCI PETRA KRELJE U KIC-u
Zagrebački Kulturno informativni centar posvetio je dvije tribine hrvatskom dokumentaristu Petru Krelji (29. listopada i 5. studenoga). U tim su prigodama, u prisutnosti autora, prikazani filmovi: Coprnice, Povratak, Treća smjena, Njegovateljica, Na primjeru mog života, Američki san, Recital, Kovačica, Na sporednom kolosijeku i Moj brat Ante.
NORVEŠKA PROMOCIJA AJANOVIĆEVE KNJIGE
U okviru festivala Animerte dager (Dani animacije), koji se već deset godina održava u norveškom gradu Fredrikstadu, a danas je najveći festival animacije
u sjevernoj Europi, predstavljena je knjiga Midhata Ajanovića Animacija i realizam/Animationa and Realisam), objavljena u nakladi Hrvatskoga filmskog saveza.
Predstavljanje knjige bilo je dio služenog programa festivala (od 5. do 14. studenoga), koji uz natjecateljski dio (samo za nordijske zemlje) ima i prateće programe, ove godine posvećene filmovima Pehra Åhlina (Švedska), Priita Pärna (Estonija) i novoj danskoj animaciji. U autorovoj prisutnosti o knjizi je govorio ugledni norveški filmolog i profesor animacije Gunnar Ström.
DHFR PROSLAVIO ROĐENDANE ŠIMATOVIĆA I ŽIŽIĆA
Društvo hrvatskih filmskih redatelja proslavilo je 10. studenoga rođendane dvojice svojih uvaženih članova, veterana: Šime Šimatovića (85) i Bogdana Žižića (70). Tom su pridogom prikazane Šimatovićeve Plitvice i Žižićeva Poplava.
HRVATSKA ANIMACIJA U IRANU
Od 26. studenog do 3. prosinca 2004. godine predstavljena je hrvatska animacija u Teheranu. Program su organizirali Niavaran kulturni centar iz Teherana, Iranski kulturni centar u Zagrebu i Zagreb film, uz potporu Ministarstva kulture RH. Prema priopćenju Zagreb filma, hrvatski animirani filmovi predstavljeni su u sedam dana programa s četrdesetak filmova iz produkcije Zagreb filma, uz reprizna jutarnja ponavljanja. Prikazana su djela najistaknutijih autora zagrebačke škole crtanog filma (D. Vukotića, B. Dovnikovića, V. Mimice, A. Zaninovića, B. Kolara, D. Vunaka, J. Marušića, N. Dragića, A. Marksa, V. Kristla, Z. Boureka, Z. Grgića i K. Zimonića), kao i novija produkcija Zagreb filma (D. Šuljića, M. Dulčić, D. Gačića, G. Trbuljaka, N. Hewitt) te filmovi za djecu, uključujući neke epizode Malih letećih medvjeda i Profesora Balthazara, koji su od prije poznati iranskoj javnosti.
Održane su četiri animacijske radionice koje je vodio proslavljeni hrvatski animator, autor stripa i profesor na studiju animacije, Krešimira Zimonića. Maja Petrić, stručna savjetnica za film pri Uredu za kulturu Grada Zagreba, održala je predavanja s temom povijesti i značenja Zagrebačke škole animiranog filma i njezinim autorima. Odaziv je publike bio velik, a manifestacija je iscrpno popraćena u iranskim medijima.
GORAN TRBULJAK POKAZAO SVAŠTA
U zagrebačkoj Galeriji Nova postavljena je od 18. studenog do 10. prosinca 2004. izložba Gorana Trbuljaka 'Goran Trbuljak pokazat će svašta – 1974-2004.', zamišljena kao sučeljavanje srodne problematike, pri čemu se recentni radovi upisuju na pozadini ranijih projekata koji do sada nisu bili često prikazivani. Trbuljak istražuje uloge slike u različitim socijalnim situacijama te izravno problematizira odnos slikarstva i drugih medija, osobito filma. Tako rad Bez naziva iz 2004. nastaje tijekom snimanja prve hrvatske sapunice Vila Marija, a serija objekata i dijapozitiva odražava neobičnu situaciju s onu stranu filmske iluzije. Instalacija Bez naziva iz nastaje tijekom Trbuljakova rada na filmu Prezimiti u Riju, a sastoji se od niza digitalnih fotografija sa scenama iz filma i sa snimanja, uz zvučni zapis neformalne ankete na temu uloge i vizije suvremene umjetnosti koju je umjetnik proveo među protagonistima filma i filmskom ekipom.
Do sada neizložene serije umjetničkih knjiga, nastalih od sredine osamdesetih, također su dio ove izložbe.
FILMOVI IVE ŠKRABALA U KIC-u
Mlađim naraštajima poznatiji kao povjesničar hrvatskoga filma (knjiga Između publike i države i njezino prošireno izdanje 101 godina filma u Hrvatskoj), scenarist i dramaturg, te liberal i političar ('u miru'), Ivo Škrabalo imao je 26. studenoga rijetku prigodu predstaviti se i kao filmski redatelj. U autorovoj nazočnosti Kulturno informativni centar prikazao je šest filmova iz njegova redateljskog opusa: kratki igrani Pes za petsto (1962) te dokumentarce Velika porodica (1961), Dan kad se sklapaju brakovi (1967), Kamo vodi autoput (1969), Vodič kroz Trst (1969) i Slamarke divojke (1971).
KOPLJAR U SÃO PAULU
Na 26. bijenalu u São Paulu Hrvatsku je predstavljao Zlatko Kopljar, izabranik ovogodišnjega hrvatskog izbornika Branka Franceschija, ravnatelja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. U Paviljonu Bijenala, od 25. rujna do 19. prosinca, bio je izložen Kopljarev rad K9 Compassion, koji Franceschi opisuje ovako:.
Vizualni materijal K9 Compassion fotografiran je i snimljen u New Yorku 2003. godine za vrijeme Kopljarova boravka na čuvenoj Franklin Furnace rezidenciji za performans. Nakon povratka u Zagreb izabrano je šest scena, koje su potom finalno obrađene u formu UV-ispisa na sintetičkoj foliji te digitalno manipuliranu videoprojekciju. Za lajtmotiv rada Kopljar se koristio vedutama New Yorka jer su snimke toga grada zbog sveprisutne agresije masovnih medija dio univerzalnog vizualnog pojmovnika, što omogućuje njihovo funkcioniranje kao globalno razumljive interpretacije autorova političkog statusa kao osobe, umjetnika i građanina. Snimke prikazuju Kopljara odjevena u njegovu performersku uniformu (crno odijelo i bijelu košulju) kako u stavu razočaranog hodočasnika (pognuta glava i ruke ispružene niz tijelo) kleči na bijelom rupčiću ispred zgrade Ujedinjenih naroda i Muzeja Guggenheim, na Wall Streetu, Times Squaru, kolniku 8. avenije i u Kineskoj četvrti. Poza koje odaje krajnju bespomoćnost pred nadmoćnim okruženjem tako bliskim na slici, a tako odbojnim u zbilji, metafora je zavodljiva, ali strancima zatvorena principa kulture centra. Videoprojekcija pokazuje suprotan mentalni stav, neprijateljski čin odmazde. Videosnimka istih prizora kodirana je, učinjena nerazumljivom uvođenjem scramble-aplikacije. koja je inficira digitaliziranom formulom Kopljareve DNA. Mentalni prostor ponovno je u posjedu zahvaljujući simboličnom brisanju kolonizirajućih slika. Postupak je povratan. Videozapis moći će se dekodirati online na adresi www.mmsu.hr/kopljar od 25. rujna 2004. nakon otvaranja 26. bijenala u São Paulu.
REVIJA FILMOVA O DOMOVINSKOM RATU
Na inicijativu Pavla Vranjicana, u Zagrebu je 23. i 24. studenoga održana Prva revija kratkometražnog dokumentarnog filma Domovinski rat. U Europskome domu prikazani su videofilmovi nastali tijekom agresije na Hrvatsku, od kolovoza 1991. do ljeta 1995, i filmovi realizirani od arhivskih snimaka nakon 1995, u kojima ‘središnju ulogu imaju snimatelji’. Također je prvi put prikazan i izbor filmova realiziranih u sklopu projekta Studio ZNG 1991/92. Organizatori planiraju tijekom 2005. prikazati revijske filmove u nizu hrvatskih gradova te se nadaju da će time motivirati osobe koje su snimale tijekom Domovinskoga rata da im se priključe originalnim ratnim snimkama, nepoznatim hrvatskoj javnosti. Time bi se osigurali i zaštitili od zaborava i propadanja vrlo vrijedni snimci, koji su najčešće napravljeni na oskudnom VHS-standardu. Akciju su aktivno poduprli: Art film d.o.o., Zagreb, HVIDRA, zajednica udruga grada Zagreba, Hrvatski informativni centar, Hrvatski filmski savez, Vinkovačka TV, Gradska TV Zadar, Ured za kulturu Grada Zagreba i Vojni muzej.
ENDART U TRSTU
Endart, 'work in progress' Ivana Ladislava Galete, nadahnut djelom Jamesa Joysea Finneganovo bdijenje, prikazan je u programu Festivala europskih kinematografija i kultura 'I mille occhi', održanom u Trstu od 26. do 28. studenog 2004. u organizaciji kulturne udruge Anno. Na projekciji je bio prisutan Hans Zichler, njemački redatelj i glumac te proučavatelj Joyceova djela, kao i drugi priznati povjesničari književnosti.
NAGRAĐEN MM-PROJEKT PRIČE IZ DAVNINE
Međunarodni multimedijski projekt Priče iz davnine, nakladničke tvrtke Alt F4 d.o.o. – Bulaja naklada, nagrađen je na festivalu Lucca Comics & Games 2004, u Italiji, kao najbolji multimedijski projekt godine. Prema obrazloženju žirija, nagrada je dodijeljena prije svega za visoku kulturnu vrijednost, koja je oživljena u jedinstvenom multikulturalnom projektu nadahnutu hrvatskom baštinom, kao i za visoku estetsku i tehničku kvalitetu realizirane animacije. Predana je urednicima i producentima projekta Heleni i Zvonimiru Bulaja. Tijekom 2005. Helena Bulaja predstavila je projekt talijanskoj publici, a postavljena je i multimedijska izložba posvećena Pričama iz davnine, koje će tijekom 2005. biti prevedene na talijanski i objavljene u Italiji.
HRVATSKI FILMOVI U SELEKCIJI ANIMADRID
Animirani filmovi Sub rosa Katje i Nikole Šimunića, Kyrie Eleison Davora Međurečana i Složeni predosjećaj Duška Gačića ušli su u selekciju međunarodnoga festivala animiranog filma – Animadrid, koji je održan u španjolskom mjestu Pozuelo de Alarcon, od 3. do 11. prosinca.
LA STRADA U TIRANI
Dokumentarni film La Strada redatelja Damira Čučića, u produkciji Hrvatskoga filmskog saveza, nakon službene konkurencije Međunarodnoga festivala dokumentarnog filma u Amsterdamu (18. do 28. studenog), uvršten je i u službenu konkurenciju Međunarodnoga filmskog festivala u Tirani (4-10. prosinca).
11. međunarodni bijenale za medijsku umjetnost, WRO 05, koji će se održati 11-15. svibnja u Wroclawu, poziva sve zainteresirane umjetnike da najkasnije do 15. siječnja 2005. prijave svoje sudjelovanje i pošalju radove. Riječ je o glavnom srednjoeuropskom forumu za umjetnost novih medija, koji je pokrenut 1989. kao festival vizualnih umjetnosti i bio je ponajprije namijenjen audio-vizualnim radovima u rasponu od videa i računalne umjetnosti do instalacija, performansa i multimedijskih prezentacija. Od 1993. festival također istražuje i digitalnu umjetnost kao oblik kreativnog izraza, a osobito je usredotočen na odnos umjetnika prema zamagljenim granicama između visoke i popularne kulture, lokalne i globalne svijesti, komercijalnog i neovisnog stvaralaštva. Poseban naglasak stavlja se na individualne umjetničke strategije naspram globalnim tendencijama te umjetničke reakcije na kulturu društva spektakla.
Dodatne informacije mogu se naći na web-stranici: http://wro05.wrocenter.pl/ .
Kontakt adrese:
WRO Center for Media Art
29a Kuznicza St
PO BOX 1385
54-137 Wroclaw
Poland
tel.: +48 71 344 83 69
fax: +48 71 342 26 91