Potaknuti procvatom i rasprostranjenošću videoumjetnosti
u Hrvatskoj na početku novoga milenija, kao i činjenicom
da ona kontinuirano traje više od tri desetljeća, Muzej
suvremene umjetnosti u Zagrebu organizirao je prvu retrospektivnu
izložbu hrvatskoga videa pod nazivom »Insert«. Četvero kustosa
(Branko Franceschi; Silva Kalčić, Antonija Majača i Tihomir
Milovac), okupili su od 20. rujna do 16. listopada, u Paviljonu
19 Zagrebačkog velesajma, sve generacije hrvatskih videoumjetnika,
od ’pionira’ (Dimitrijevića, Ivekovićke, Martinisa, Trbuljaka)
koji su početkom 1970-ih realizirali svoje prve radove,
preko umjetnika koja su se u osamdesetima i devedesetima,
odabravši video kao svoj primarni umjetnički medij, pridružili
pionirima u etabliranju videa kao samostalnoga medija, do
one najmlađe koja je tek započela s istraživanjima u ovom
mediju na početku ovoga stoljeća, poput studenata splitske
Umjetničke akademije i zagrebačke Akademilje likovne umjetnosti.
Postav izložbe, s radovima stotinjak umjetnika, ujedno je
bio zamišljen kao presjek svih oblika u kojima se video
pojavljivao na umjetničkoj sceni: video zatvorenog kruga,
jednokanalni i višekanalni video, video instalacije i interaktivni
video. Izložba je predstavila više od 200 djela te opsežan
videoarhiv u digitalnom obliku koji se mogao pretraživati
na priručnim računalima. »Insert« je otvoren videoperformansom
Marijanov san Kate Mijatović, a zatvoren video-happeningom
Bez naziva Ivana Marušića Klifa. Tijekom trajanja izložbe
priređen je i niz predavanja. Hrvoje Turković govorio je
o vezi između eksperimentalnog filma i videa, Davorka Vučić-Perić-Šneperger
o »akademskom i istraživačkom u studentskom videu«, Dan
Oki o performansu, glumi i pokretnim slikama, dok je Martinis
elaborirao svoju staru ’tezu’: »Slika je virus«.
Hrvatski fimski savez sudjelovao je na »Insertu« s novijim
radovima iz svoje profesionalne produkcije: End Art Ivana
Ladislava Galete, Das Lied ist aus Ivana Faktora i Glenn
Miller 2000 Tomislava Gotovca, a ustupio je priređivačima
izložbe, također za jednokratnu uporabu, pojedine radove
Vlade Peteka, Ivana Faktora, Sanje Iveković, Zdravka Mustaća,
Tanje Golić, Vladislava Kneževića i Nicole Hewitt. (dozvolom
umjetnika) pohranjene u arhivu HFS-a.
ZAVRŠEN PRVI DIO ANIMAFESTA
Nakon 33 godine postojanja i 16 uspješnih bijenalnih izdanja,
17. Animafest, svjetski festival animiranih filmova u Zagrebu
prvi put je održan prema novom festivalskom kalendaru i
to u dva dijela. Prvi dio Animafesta, posvećen dugometražnoj
animaciji, održan je u kinu Tuškanac 25-30. listopada 2005,
dok će se drugi, namijenjen kratkom metru odvijati u uobičajenom
lipanjskom terminu (12-17. lipnja 2006). Do takve odluke
organizatora došlo je zbog rastuće produkcije dugometražnih
filmova u svijetu.
U konkurenciji na festivalske nagrade prikazano ih je ukupno
dvanaest, a u posebnom programu šest animiranih filmova.
Veliku nagradu Festivala dobio je film Nevolje dječaka Terkela
danskog autora Thorbjorna Christoffersena i prijatelja.
Nagrada Zlatni Zagreb (za iskazanu kreativnost u filmu europske
produkcije) dobio je film Kvart mađarskog autora Arona Gaudera.
Posebno priznanje Festivala dobili su japanski autor Kihachiro
Kawamoto za film Knjiga mrtvih te američki autor Bill Plympton
za Hair High. Priznanje je dobio i film Među trnjem švedskih
autora Uzija i Llote Geffenblad. Ove godine dodijeljene
su nagrada i priznanja za najbolje sinhroniziranu ulogu
na hrvatski jezik u animiranom filmu prikazanom u razdoblju
od 2003. do 2005. godine.
LORA U AMSTERDAMU
Nakon prikazivanja na nizu festivala u Hrvatskoj i regiji,
na najvećem europskom televizijskom festivalu Prix Europa
te na dokumentarnom festivalu Film South Asia u Nepalu,
dokumentarac Nenada Puhovskog Lora — Svjedočanstva prikazan
je na festivalu IDFA u Amsterdamu (24. 11.-4. 12. 2005.).
IDFA (International Documentary Festival Amsterdam) najveći
je i najznačajniji svjetski dokumentarni festival, a Lora
je, kao jedini hrvatski film, uvrštena u selekciju »Reflecting
Images«.
Uz to, film je prikazan i na programu TV B92 u Beogradu
te TV Jadran u Splitu, a očekuju ga i projekcije na festivalima
u Mariboru, Berlinu i Budimpešti.
ANA HUŠMAN I LALA RAŠČIĆU
ATELIERU ALTERNATIVA
Nakon niz zajedničkih videoradova, Ana Hušman i Lala Raščić
realizirale su i zajedničku izložbu u zagrebačkom Atelieru
Alternativa pod nazivom »Icons share their wisdom«, koja
je otvorena 9. studenoga. Mlade umjetnice izložile su dva
zajednička (intervencija u javnom prostoru Grad na brdu
i audioprojekt Icons Share Their Visdom) i dva samostalna
rada (Internet projekt Na mojoj stanici A. Hušman i My First
Video in a Year and a Half L. Raščić).
HRVATSKA U MEĐUNARODNOM
PROGRAMU RAZMJENE VIDEOPROGRAMA
Serial Cases_1 Acquaintance naziv je projekta razmjene videoprograma
između umjetničkih centara i kustosa osam zemalja Srednje
i Južne Europe i Bliskog istoka, u koji se Hrvatska uključila
preko kustosice Antonije Majače. Projekt je »usmjeren na
detektiranje radova koji svojim komunikacijskim aspektima
mogu razotkriti zajednička iskustva i paralelne povijest
na temelju sličnih političkih, socijalnih i ekonomskih uvjeta
te konstruirati veze između različitih geografija«. Prva
faza projekta odvija se od studenog 2005. do ožujka 2006.
kao serija video projekcija u osam gradova — Holonu, Istanbulu,
Pragu, Sofiji, Grazu, Iasiju, Novom Sadu i Zagrebu, a digitalnu
postprodukciju i koordinaciju vodi Israeli Center for Digital
Art Holona.
Na prvoj od niza projekcija koja se paralelno odvijala u
Holonu i Istanbulu 8. studenog 2005. prikazana je hrvatska
selekcija Antonije Majače i selekcija češkog kustosa Michala
Kolečeka.
Hrvatsku selekciju čine radovi Lale Raščić, Davida Maljkovića,
Goran Devića, Kristine Leko, Zlatka Kopljara, Vlatke Horvat,
Renate Poljak, Tanje Dabo i Mladena Stilinovića.
HRVATSKI KRATKI FILM NA
DokMa FESTIVALU U MARIBORU
Na relativno mladom slovenskom festivalu dokumentarnoga
filma u Mariboru — DokMa (2-6. studenog 2005), predstavljen
je izbor iz hrvatske antologije kratkoga alternativnog i
dokumentarnog filma. Prikazani su filmovi: Siesta (1961)
i Zahod M. Pansinija, Monolog o Splitu I. Martinca (1962),
Plavi jahač (Godard-Art) T. Gotovca (1964), Čekaonica A.
Babaje (1965), Sunt Lacrimae Rerum E. Galića i K. Quiena
(1965), Pohvala ruci B. Žižića (1968), Klesari E. Galića
(1968), Reciatal P. Krelje (1972), Bino, oko galebovo N,
Babića (1973), Pletenice Z. Tadića (1974).
VALCER NICOLE HEWITT U PARIZU
Nicole Hewitt nastupila s eksperimentalnim filmom Valcer
na kulturnoj manifestaciji 10. Rencontres Internationales
Paris/Berlin (15-27. 11. 2005.). Riječ je o jednoj od najvažnijih
pariških kulturnih priredbi, koja ove godine okuplja autore
iz 70 zemalja i 250 radova s područja eksperimentalnog i
dokumentarnog filma, videa i medijske umjetnosti. U okviru
programa prikazani su radovi Jona Josta, Haruna Farockog,
Mikea Hoolblooma, Johana Grimonpreza, Steine Vasulka, program
filmova u selekciji Daniele Huillet i Jean-Marie Strauba
te video i multimedijske instalacije Tonyja Cokesa, Richarda
Bilinghama i Petara Rosea.
NOVI BALTAZARI
Četiri nove epizode crtanog serijala Zagreb filma o profesoru
Baltazaru, prikazani su 30. studenoga 2005., zajedno s pilot
epizodom animiranog filma Glupača Mare Milin u zagrebačkoj
»Kinoteci«, kao posljednji filmski program u nekad kultnom
okupljalištu filmofila koje je vraćeno svojemu prvobitnom
vlasniku Crkvi sv. Blaža. Autori novih epizoda serijala,
koji su prije četvrt stoljeća osmislili Zlatko Grgić, Boris
Kolar i Ante Zaninović, Marijan je Lončar, animator koji
je radio na serijalu Mali leteći medvjedići i cjelovečernjim
Čudnovatim zgodama šegrta Hlapića.
OGRESTA SE OKUŠAVA U ANIMACIJI
U stankama između igranih filmova, redatelj Zrinko Ogresta
realizirao je u produkciji 4 FILM-A i Zagreb filma svoj
prvi animirani film Lift, šestominutnu satiru o uspinjanju
na društvenoj ljestvici i polugama moći.
Producentica »Lifta« je Anita Juka, a Ogrestini suradnici
Neven Petričić, glavni crtač i animator, te skladatelj Neven
Frangeš, za obradbu slike zaslužan je »Kenges studio«, a
zvuka »Ater studio«.
7. DANI HRVATSKOGA FILMA
U BERLINU
Berlinsko kino Arsenal ugostilo je od 24. do 30. studenog
2005. hrvatske filmove novije produkcije u okviru 7. Dana
hrvatskoga filma. Jedina iznimka u programu bila je Živa
istina iz 1972. Tomislava Radića, koji je u Berlinu predstavljen
i ovogodišnjim pulskim pobjednikom Što je Iva snimila 21.
listopada 2003. Igranu selekciju dopunili su Oprosti za
kung fu Ognjena Sviličića, Duga mračna noćAntuna Vrdoljaka,
100 minuta slave Dalibora Matanića i omnibus Seks, piće
i krvoproliće Borisa T. Matića, Zvonimira Jurića i Antonija
Nuića. U dokumentarnom programu prikazana su četiri filma
iz 2005.: Za osjećaj taj znašTomislava Jageca, Od jutra
do mraka Dražena Žarkovića, Purgatorij Zdravka Mustaća i
Maratonac Petra Krelje. Akademkija dramske umjetnosti predstavila
se u Belrinu izborom od pet studentskih filmova: Plavi poni
Ivone Juke, Buket Petra Oreškovića, Posljednji dan kućnog
ljubimca Jasne Zastavniković, Park Saše Bana i Meni bez
mene Čejen Černić.
’ABYSSOS’ TONIJA MEŠTROVIĆA
U SPLITU
Splitski umjetnik mlađe generacije Toni Meštrović, koji
u svojim videoradovima često tematizira more, izložio je
u splitskoj Galeriji umjetnina video-zvučnu instalaciju
»Abyssos«, nastalu od materijala snimljenog u blizini otoka
Veli Drvenik. »Osamnaestominutni film putovanje je prema
morskom ambisu i natrag, ali i zoran prikaz procesa sjećanja.
Njegovi akteri su, osim samog umjetnika: lanterna, brodski
motor, jato tuna, morski bezdan (stvarni i artificijelni),
mjehurići zraka u vodi, morska pjena, pomorska karta okolice
Splita i dvije hobotnice. Na njih kamera nailazi na svojemu
virtualnom putu prema ambisu i natrag, i zaustavlja se kako
bi uhvatila sliku i zvuk, te otvorila put njihovoj transformaciji.«
ŠAMANOVIĆU NAGRADA U BRATISLAVI
Jednominutni igrani film Od sutra snimatelja i redatelja
osvojio je treću nagradu na Međunarodnom filmskom festivalu
u Bratislavi (2. do 10. prosinca). U konkurenciji festivala
sudjelovali su kratki igrani filmovi u trajanju pet i jednu
minutu. Od sutra je već nagrađen na festivalu TheOneMinute
u Amsterdamu, gdje je proglašen najboljim u kategoriji kratke
priče.
OSVAJANJE PROSTORA — FILMSKI
I VIDEOPROGRAM
Hrvatski filmski savez u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti
Zagreb i Kolekcijom Generali Foundation Beč, organizirao
je prigodni filmski i videoprogram uz izložbu Osvajanje
prostora postavljenu u Galeriji Klovićevi dvori od 27. listopada
do 9. prosinca 2005. godine.
U petak, 4. studenoga održan je Performance/Food Body Politics
Marthe Roslewr, a dan kasnije Action/Film Media and Body
Valie Export. U petak, 11. studenoga Dan Graham je predstavio
Performance/Architecture Rock My Religion, a u subotu, 12.
studenoga Gordon Matta-Clark Architecture/Performance Cuttings
I. Sanja Iveković je 18. studenoga prikazala jedan video
s Daliborom Martinisom, Andrea Fraser je u petak, 25. studenoga
održala Gallery Tours Speeches and Another Performance,
a Friedl Kubelka 26. studenoga predstavila Davida Lamelasa.
U petak, 2. prosinca, radove su predstavili Dora Maurer,
Goran Ttrbuljak, Isa Genzeken i Apolonia Susteršić, a dan
poslije nastupio je Gottfried Bechtold. U petak, 9. prosinca
Harun Farocki prikazao je Interfaces, video nastao u suradnji
s Andrejom Uijca, a u subotu, 10. prosinca nastupio je samostalno
i završio ciklus filmskih i videoprograma uz izložbu Osvajanje
prostora. dp