Rezultati Natječaja za sudjelovanje hrvatskih umjetnika na 14. BIENNALU MLADIH UMJETNIKA EUROPE I MEDITERANA
Skoplje, 3. – 12. 9. 2009.
Tema 14. BIENNALA: SEDAM GRADSKIH VRATA
Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, jedini član međunarodne asocijacije BJCEM iz Hrvatske, od 1990. organizira sudjelovanje hrvatskih umjetnika na Biennalu mladih umjetnika Europe i Mediterana (BJCEM). Misija BJCEM-a je promocija kreativnosti mladih autora, poticanje međunarodne razmjene i razvoj miroljubivih odnosa diljem mediteranskog područja. Biennale se ubraja u najvažnije manifestacije na području Mediterana koje se bave promocijom stvaralaštva mladih.
Natječaj za sudjelovanje hrvatskih umjetnika na 14. BIENNALU MLADIH UMJETNIKA EUROPE I MEDITERANA u Skoplju bio je objavljen 28.10., a zaključen 30.12. 2008. Na natječaj se prijavilo 76 mladih autora, unutar pet zadanih umjetničkih područja na temu inspiriranu drevnom legendom Skoplja, grada sedam putova – sedam prolaza.
Hrvatske predstavnike za područje vizualnih i primijenjenih umjetnosti, filma, predstava i književnosti birali su stručni žiriji. Osnovni kriteriji odabira bili su kvaliteta rada i inovativnost pristupa, ali i odražavanje mediteranskog duha, kao i teme Biennala.
Unutar pet zadanih umjetničkih područja stručni žiriji su izabrali 13 hrvatskih predstavnika koji će se predstaviti na javnim mjestima u gradu Skoplju od 3. do 12.9.2009., zajedno sa više od 600 umjetnika iz drugih zemalja Europe i Mediterana, sudionika 14. Biennala.
Nakon Biennala u Skoplju, hrvatska selekcija bit će predstavljena u Malom salonu u Rijeci u listopadu 2009..
Provedbu natječaja i cjelokupnog predstavljanja hrvatskih umjetnika vodi Ksenija Orelj, stručna suradnica MMSU.
HRVATSKI PREDSTAVNICI NA 14. BIENNALU MLADIH UMJETNIKA EUROPE I MEDITERANA, SKOPLJE, 2009.
VIZUALNE UMJETNOSTI
(Žiri: Vanja Babić, Ana Hušman, Nataša Ivančević, Ksenija Orelj, Sabina Salamon)
Likovna umjetnost:
Sebastijan Dračić, ciklus slika Svatko za sebe - Slika o seksu, Slika o ljubavi, Slika o tuzi, Slika o mržnji
Sebastijan Dračić, svojim likovnim promišljanjem uvijek uspijeva ostvariti pomalo nestvarne sadržaje koji, međutim, ponajprije zahvaljujući lucidnom problematiziranju nekih od proturječja iz života suvremenog čovjeka, neizostavno ostavljaju izuzetno uvjerljiv dojam na promatrača. (iz obrazloženja žirija)
Mirna Kutleša, Smetnje u komunikaciji, Agresija, Paranoja, Otupjelost, Histerija
Akvareli Mirne Kutleše propituju klasične konvencije prikazivanja i promatranja te se uobličavaju na finoj razmeđi slikarskog i crtačkog medija, grotesknog i naturalističkog prikaza. Neobični portreti zoomorfnih i antropomorfnih karakteristika odlikuju se emocionalnim i asocijativnim nabojem. (iz obrazloženja žirija)
Ana Sladetić, Drugi svijet
Likovi na autoričinom crtežu daleko su od faktografije i donekle podsjećaju na prikaze kozmogonijskih mitova iz Aboridžinskog nasljeđa u čijim se crtežima perspektiva i gravitacija gotovo i ne uvažavaju, a povezanost univerzuma očituje se u vrtložnim poveznicama događaja na ravnoj plohi crteža. (iz obrazloženja žirija)
Video umjetnost:
Hana Miletić, Portreti
Video radovi Hane Miletić na granici su između videa i fotografije. Tri portreta s kojima sudjeluje na Biennalu prikazuju stanovnike otoka Suska koji nepomično stoje i gledaju u kameru. Autorica na decentan način propituje položaj gledatelja i gledanog, fotografije i videa, trajanja i statične slike. (iz obrazloženja žirija)
Goran Škofić, Corpus
U video instalaciji sastavljenoj od 10 video zapisa Goran Škofić tretira vlastito tijelo. Svaki pojedini video predočuje multiplicirani lik autora koji u ponavljajućem ritmu izvodi jednu jedinu radnju (vježbanja u teretani, trčanja, aplaudiranja u koncertnoj dvorani...). Time zadovoljava Baudrillarovu teorijsku postavku simulakruma, dozvoljenog uslijed mogućnosti medijacije elektroničke slike. (iz obrazloženja žirija)
Instalacija:
Darija Žmak, Mjesečarke
Interaktivna ready made skulptura Mjesečarke Darije Žmak, propituje ulogu umjetnice kao kustosice i dokumentaristice, te umjetnički izričaj suvremenih umjetnica na zadanih 28 tema vezanih uz stereotipe i predrasude o položaju žene u patrijarhalnom društvu. (iz obrazloženja žirija)
VIZUALNE UMJETNOSTI
Arhitektura:
(Žiri: Maroje Mrduljaš, Idis Turato, Tonči Žarnić)
Dean Klemenc, Industrijska zona Mlaka
Studija istražuje područje industrijske zone Mlaka u Rijeci, dijagnosticira postojeće stanje, analitički pristupa urbanističkoj problematici te predlaže razvojne scenarije koji se mogu primijeniti i na analogne situacije. (iz obrazloženja žirija)
Moda:
(Žiri: Jasminka Končić, Nina Katarina Simončić, Tonči Vladislavić)
Tomislav Đurđević
Tomislav Đurđević koristi jezik stereotipnih oblika ulične mode, ali u maksimalnoj dorađenosti što ove modele čini kompleksnim priborom za urbano preživljavanje. Odsustvo boje čini ih naglašeno kompaktnim, a ispunjenost brojnim detaljima čini ih bliskim tjelesnim instalacijama. (iz obrazloženja žirija)
Grafički dizajn:
(Žiri: Ivana Armanini, Davor Bruketa, Feđa Vukić)
Dora Budor i Maja Čule, Duties Free Store
Njihov rad preispituje mogućnosti i ograničenja svijeta komercijalnih značenja u svijetu krize, ali jednako tako s određenom gorčinom zahvaća i proces edukacije koji ne nalazi mogućnosti odgovorne reakcije na stanje u kojem dizajneri i dizajnerice služe komercijalnoj svrsi. (iz obrazloženja žirija)
Strip:
Dunja Janković, Vježbanje osjetila
Vježbanje osjetila je reduciran likovni eksperiment baziran na arhetipskoj formi, kompozicijski i sadržajno. Ovaj minimalizam, odričući se doslovnosti naracije, daje maksimum u sugeriranom sadržaju, kroz prikazanih pet osjetila, anticipirajući univerzalno. (iz obrazloženja žirija)
FILM:
Žiri: Vanja Hraste, Ana Hušman, Nikica Klobučar
Irena Škorić, Rastanak
Kratki igrani film Rastanak kao film ceste narativnom jednostavnošću i duhovitošću uspješno progovara o nekoliko bitnih i "teških" tema koje se, u širem metaforičkom smislu, tiču odnosa između prošlosti (starih stvari i minulih uspomena) i sadašnjosti, te poimanja i prihvaćanja značenja te prošlosti vezane uz prostor bivše Jugoslavije. (iz obrazloženja žirija)
PREDSTAVE:
(Žiri: Ivica Buljan, Magdalena Lupi, Sergej Pristaš)
Matija Ferlin, Sad Sam Almost 6
Rad mladog interdisciplinarnog umjetnika iz Pule sastoji se iz kombinacije različitih kazališnih žanrova, jer kako sam kaže, „ne zanima ga razlika između kazališnog i plesnog“. Matijin svijet Sad Sam-ova je proces istraživanja raznolikih scenskih osjetila koja kroz sasvim osobno iskustvo otvaraju vrata mnogobrojnih intimnih prostora, što korespondira s temom Biennala Sedam gradskih vrata, na posve neuobičajen, maštovit, zanimljiv i vrlo osoban način. (iz obrazloženja žirija)
KNJIŽEVNOST:
(Žiri: Marko Pogačar, Ivica Prtenjača, Roman Simić Bodrožić)
Antonija Novaković, Dokumenti
Rukopis Antonije Novaković, transparentno naslovljen Dokumenti, ispisan je iz perspektive barem dvaju lirskih glasova koji osim razlikom koja se među njima uspostavlja, gotovo da i ne korespondiraju. Čitljiva dijalektika otvorenog i zatvorenog, reguliranog i 'slobodnog' provlači se kroz tekst i suptilno upućuje na temu ovogodišnjeg Biennala – vrata, koja uzgred budi rečeno, u tekstu ni jednom nisu izravno spomenuta. (iz obrazloženja žirija)
Ovdje možete komentirati članak
|
